Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!
Podignut u visinu 1131 m Apolonov hram (grčki: Ναός Επικουρίου Απόλλωνος) u Bassaju to je najbolje očuvana antička vjerska građevina na Peloponezu.
Građevina je izgrađena izvan utabanih staza u neplodnim planinama zapadne Arkadije. Ime Bassaj potječe od starogrčke riječi bassai što znači klanac i izravno se odnosi na okolni krajolik.
Apolonov hram smatra se jednim od najvažnijih primjera grčke klasične arhitekture. Možemo naići i na nadimak Peloponeski Partenon. To je UNESCO cijenio ulaskom u spomenik 1986 na Popis svjetske baštine.
Povijest
Osnivači svetišta Apolona Epikurija bili su stanovnici arkadskog grada Figaleiačije su ruševine cca 13 km iz hrama. Htjeli su zahvaliti svom skrbniku što je pomogao da se teritorij povrati od Spartanaca (7. st. pr). Nadimak Epikurios (vezni igrač) mislio u ovom slučaju podržavajući u teškoćama ratova. Na području arheološkog nalazišta nalaze se ostaci izvornog hrama koji je izgrađen u 7. st. pr a obnavljan je barem dvaput u sljedeća dva stoljeća.
Do danas sačuvana zgrada potječe iz antičkog doba, kada su stanovnici obožavali svog čuvara (pod istim nadimkom) kao podrška u borbi protiv bolestijer su njegovu božansku intervenciju pripisali porazu od smrtonosne kuge koja je opsjedala grad od 429. do 427. pr.n.e.
U znak zahvalnosti, podigli su mu novi, impresivan hram. Prema živoj v 2. stoljeće poslije Krista geograf Pauzanije izgrađena je prema projektu arhitekta Iktinos u godinama 420-400 pr
Zgrada je korištena i u helenističkom i rimskom razdoblju, nakon čega je napuštena i polako propada.
Arhitektura
Iako Apolonov hram potječe iz antičkog razdoblja, ima nekoliko arhaičnih obilježja, a u njemu možemo pronaći i atribute tipične za tradicionalnu sakralnu arhitekturu Arkadije.
Zgrada je izgrađena na plan dorskog periptera veličine 6 puta 15 stupaca (dok je "standard" tog vremena bio omjer 6 do 13) i podignuta je na posebno pripremljenoj kamenoj terasi. Neobična je i orijentacija duž osi sjever-jug. To je bila rijetkost u grčkoj vjerskoj arhitekturi, ali je morala biti povezana s lokalnom tradicijom jer mnogi drugi arkadijski hramovi također ne slijede općeprihvaćenu orijentaciju istok-zapad.
O njegovoj posebnosti svjedoči i činjenica da su svi oni bili prisutni u njemu tri grčka arhitektonska reda: dorski, jonski i korintski. U svakom slučaju jest prva (najstarija) od poznatih građevina, koja je koristila posljednju od njih.
Glavni građevinski materijal bio je sivi lokalni vapnenac. Mramor je korišten samo u dijelovima krovišta, glavama u unutarnjoj ćeliji i klesanim metopama (bareljefi koji ukrašavaju friz).
Najdekorativniji element ustanove bio je jonski friz ukrašavanje unutarnje ćelije vjerojatno izrađeno od Pajonije iz Mendea (tvorac poznatog mramornog kipa Nike iz Olimpije). Bilo je cca 23 m a sastojao se od 23 metop. Dvanaest ih je bilo izmišljeno ratovi između Grka i Amazonki (amazonomahija)dok su se ostali usredotočili na sukobe kentauri s lapitima (centauromachia).
Apolonov hram danas
Hram u Bassaju doživio je sudbinu sličnu atenskoj Akropoli. Na početku XIX stoljeća istraživali su ga strani arheolozi koji su u svoje domovine odnijeli (ili jednostavno prodali) najvrjednije arhitektonske ukrase. Prethodno opisane metope (zajedno s mramorima Akropole) vidjet ćemo danas u Britanskom muzeju u Londonu.
Iz bilješki koje su ostavili istraživači znamo da je ćelija pronađena unutra najstarija korintska bojna glava. Nažalost, ukraden je i izgubljen.
Cela i veliki dio kolonade preživjeli su do izvorne građevine u dobrom stanju. Zbog teških planinskih vremenskih uvjeta spomenik je prekriven posebnom membranom. Zauzvrat, stupovi su učvršćeni i ojačani nosačima i metalnim šipkama.
Razgledavanje
Apolonov hram je otvoren za javnost. Međutim, moramo uzeti u obzir da ga zbog zaštitne opne nećemo moći vidjeti u punom sjaju. Možemo, međutim, ući u monumentalni "šator" i pogledati ga s obje krajnje, a dijelom i sa strane.
Trebamo samo cca 15 minuta. Oko hrama su sitni ostaci susjednih objekata svetišta.
Informacije o cijenama ulaznica, kao i radnim danima i satima mogu se pronaći na službenim stranicama grčkog Ministarstva kulture. (Pažnja! Povremeno su ažuriranja ove stranice malo skliska.)
Voziti
Parkiralište se nalazi odmah uz cestu broj 76. Koordinate: 37.429773, 21.900955.
Parkirno mjesto je manje od 200 m od hrama i put vodi blago uzbrdo. U slučaju kišnog vremena vrijedi imati dobre cipele kako se ne bi skliznule.
Spomenik se nalazi u planinama, pa će nam pristup, ovisno o vremenskim uvjetima i odakle dolazimo, biti malo otežan. Išli smo, između ostalih kroz ulomak neuređene makadamske ceste i kroz naselja s cestama u kojima se nalazi samo jedno vozilo, a u nekom trenutku trasu je na dugi trenutak blokiralo … stado koza. Međutim, to su atrakcije uključene u posjet planinskim, osamljenim kutcima Peloponeza.
Ipak, svakako vrijedi isplanirati dan kako se ne biste morali vraćati nakon mraka.