U svojoj najjednostavnijoj definiciji, urbanizacija je postupno povećanje broja ljudi koji žive u urbanim aglomeracijama. Uočava se porast stanovništva urbanih područja uz istovremenu depopulaciju ruralnih područja.
Migracije stanovništva
Taj je proces uzrokovan raznim socio-kulturnim, ekonomskim i demografskim čimbenicima. Najveći stupanj urbanizacije postižu zemlje Amerike, Europe, Australije i sjevernog dijela Azije. S druge strane, većina afričkih zemalja ima najmanji postotak ljudi koji žive u gradovima.
Proces naseljavanja urbanih područja nije bio nagli – postupno, uz industrijski i gospodarski razvoj, sve se više ljudi slijevalo u veće aglomeracije i napuštalo prijašnji život na selu, koji nije uvijek mogao osigurati prosperitetni život.
Dodatni čimbenik koji je utjecao na ubrzanje urbanizacije bio je razvoj kulturnog života u velikim gradovima. Uz preseljenje u veće aglomeracije, ljudi su dobili priliku iskusiti umjetnost, ali i pristup zabavi koja u to vrijeme nije bila dostupna na selu.
Početkom 19. stoljeća u gradovima je živio mali broj stanovnika. U svijetu je to bilo samo oko 2,5% stanovništva. U razvijenijim, intenzivnije urbanizirajućim zemljama dosegao je od nekoliko do nekoliko desetaka posto, što također nije činilo velik dio stanovništva.
Belgiju je u to vrijeme karakterizirao najveći stupanj urbanizacije - 30% njezinih stanovnika živjelo je u gradovima. U devetnaestom stoljeću započeo je intenzivan proces urbanizacije na globalnoj razini. Mnoge su se zemlje počele intenzivno razvijati, što je rezultiralo masovnim priljevom ljudi u gradove.
Trenutno je stopa urbanizacije vrlo visoka, osobito u visokorazvijenim zemljama. Argentina i Australija imaju jedan od najvećih postotaka urbanizacije – oscilira oko 90%. Ljudi, posebice mladi, emigriraju sa sela u velike gradove u potrazi za prihodima i uspješnim društvenim životom. Prema prognozama, vrlo je vjerojatno da će za nekoliko godina više od 60% svjetske populacije biti stanovnici gradova.
Urbanizacija se ne odnosi samo na porast stanovništva. Neposredan učinak naseljavanja gradova je njihov prostorni razvoj. U takvoj situaciji velike urbane aglomeracije značajno povećavaju svoj doseg – gradska područja počinju uključivati i stalno proširena predgrađa.
Uzroci urbanizacije
Što uzrokuje stalnu eskalaciju fenomena urbanizacije? Glavni razlog je svakako potraga za poslom. Sve je teže pronaći posao na selu ili u malim mjestima. Velike urbane aglomeracije nude mnogo veće i atraktivnije tržište rada.
Strane tvrtke i velika poduzeća obično se nalaze u velikoj aglomeraciji ili njenoj blizini. Ovakve tvrtke traže tisuće zaposlenika za različite pozicije, zahvaljujući kojima se mladi mogu prijaviti za posao tamo nakon škole ili fakulteta.
Veliki grad svojim stanovnicima otvara puno profesionalnih mogućnosti, jer je ponuda poslova raznolika, u raznim djelatnostima i ima ih mnogo. Također možete računati na prilično visoku plaću u usporedbi s stopama u vašem gradu.
Naravno, to je povezano i s velikom konkurencijom na tržištu rada, koju često pridošlice prilično bolno osjete. Ljudi u gradove ne privlače samo izglede za karijeru. Svi su danas mnogo znatiželjniji o svijetu nego prije dva stoljeća.
Veliki grad nudi mnogo više oblika zabave i druženja s umjetnošću i kulturom. U velikom gradu možete se bolje pobrinuti i za osobni razvoj, kao i za pravilno obrazovanje djece. Naravno, život u velikim aglomeracijama ima i svoje nedostatke, poput buke, zagađenja zraka, visokog kriminala. Ipak, kada je potrebno stručno usavršavanje, mnogi se odlučuju preseliti u grad.
Posljedice urbanizacije
Čini se da je urbanizacija prilično pozitivan razvoj – posljedica gospodarskog i industrijskog razvoja, koji je uostalom i koristan. Nažalost, to nije sasvim točno. Mnogo je problema i s konstantno rastućim postotkom gradskog stanovništva.
Sve veći broj ljudi koji žive u urbanim sredinama uzrokuje sve veću potražnju za mjestima za život. Svake godine u velikim gradovima sve je više nebodera izgrađenih na račun zelenih površina. Stanovi u njima su mali, ali svake godine sve skuplji.
Osim toga, nedostatak zelenila u urbanim sredinama i veliki broj automobila uzrokuju vrlo visoko zagađenje zraka, smog i otrovna isparenja. Drugi problem je pravilno upravljanje pitkom vodom. Velika potražnja na malom terenu ne čini ga lakim zadatkom.
Isti problem postoji iu pogledu pročišćavanja otpadnih voda. Lokalni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda nisu uvijek u stanju nositi se s ogromnim količinama otpadnih voda, što uzrokuje onečišćenje lokalnih voda. Komunikacija može biti problem i za stanovnike najvećih aglomeracija.
Ponekad, živeći u predgrađu velikog grada, morate provesti dosta vremena putujući na posao, koji se nalazi u centru. Veliki broj neovisnih vozila znači da tijekom špica možete zaglaviti u problematičnim prometnim gužvama.
Velika koncentracija ljudi na malom prostoru također pogoduje šokovima u ravni društvenog života. Ubrzani tempo života, nedostatak pravog kontakta i velika količina stresa čine ljude brže depresivnim, koriste stimulanse i, u najgorem slučaju, pribjegavaju samoubojstvu.
Velike aglomeracije također karakterizira visoka stopa kriminala. Silovanja, premlaćivanja, krađe, pa čak i ubojstva su, nažalost, sve češća. Visoka stopa urbanizacije ima mnoge prednosti, ali nije bezopasan proces. Urbanizacija također ima niz nepoželjnih učinaka, koji će se tijekom godina vjerojatno pogoršati.