Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!
Posljednjih godina tzv genetski modificiranih organizama. Ljude je obuzela raširena zabrinutost oko toga je li hrana koju su jeli slučajno izmijenjena, a u trgovinama su na mesu i povrću osvanule posebne naljepnice s natpisom "ne-GMO".
Ova poznata skraćenica potječe od engleske fraze "genetski modificirani organizam", što znači da su geni određenog organizma promijenjeni, što je dopustio visoko razvijeni genetski inženjering. Geni organizama se mijenjaju kako bi proizveli nove ili promijenjene fiziološke karakteristike koje se ne javljaju prirodno.
Ovo nije sasvim nova tema u znanstvenom svijetu. Prva genetska modifikacija organizma izvršena je 1973. godine. Prva ispitivanja ticala su se duhana i rajčice. U slučaju crvenog povrća pokušava se smanjiti aktivnost gena odgovornog za dozrijevanje i omekšavanje rajčice.
Jesu li genetski modificirani proizvodi opasni za zdravlje i trebate li pri odabiru hrane u trgovini tražiti samo prirodne proizvode s naljepnicom? Postoji mnogo mitova i teorija zavjere oko GMO-a. Ljudi su zabrinuti zbog genetske modifikacije jer je to još uvijek misterij.
Kako je uopće moguće da znanstvenici mogu modificirati genetski kod? Prirodno je da se ljudi boje nečega što im je nepoznato i neshvatljivo.
Je li GMO siguran za zdravlje?
Unatoč rastućem negativnom mišljenju o genetski modificiranim organizmima, odgovor na ovo pitanje vrijedi potražiti i u pouzdanijim izvorima. U raznim znanstvenim publikacijama možete pronaći dosta vrijednih informacija o ovoj temi.
Ispada da genetske modifikacije nemaju štetan učinak na naše zdravlje. Štoviše, neke izmjene omogućuju dobivanje proizvoda s boljim zdravstvenim svojstvima.
Primjer je modificirani urođeni krumpir, koji tijekom prženja proizvodi manje kancerogenih tvari nego u tradicionalnom krumpiru. Genetski inženjeri znaju što rade. Naposljetku, znanstvenici provode stotine ispitivanja i testova prije nego što dopuste da predmet njihova istraživanja nadiđe zidove laboratorija.
Genetska modifikacija namijenjena je poboljšanju proizvoda, ali ne pod svaku cijenu. Kada bi proizvodi ove vrste nanijeli bilo kakvu štetu zdravlju, sigurno ne bi bili dopušteni u prodaju.
GMO je oduvijek postojao
Zapravo, hrana je stoljećima bila genetski modificirana, ali nitko toga nije bio svjestan. U prošlosti ljudi koji su provodili pokuse u obliku križanja različitih vrsta biljaka ili životinja nisu bili svjesni da i oni na neki način ometaju genetski kod organizama.
U prirodi se ova vrsta križaljki ne pojavljuje. Zapravo, nijedna hrana koju jedemo nije sasvim slična svojim divljim precima. Ljudi su se prije nekoliko stoljeća miješali u prirodu, primjerice uzgojem i odabirom određenih vrsta biljaka.
Mnogi od poznatih voća i povrća nikada se ne bi spontano pojavili u prirodi. Primjer je jagoda koja je nastala križanjem dviju vrsta šumskih jagoda koje su došle s dva različita kontinenta. Genetski inženjering samo je još jedan, svjesniji korak prema poboljšanju određenih proizvoda. Ne trebamo se toga bojati, već samo ubirati prednosti znanstvenog i tehnološkog napretka.
Zašto se toliko bojimo GMO-a?
Odgovor na ovo pitanje je vrlo jednostavan: mediji i tisak su nas prevarili da se bojimo genetski modificirane hrane. Koliko nas naslova upozorava na GMO? Koliko je televizijskih programa napisano o opasnostima ove teme?
Previše. Ipak, većina znanstvenika razotkriva ovaj mit i smatra da je genetski inženjering precizan i siguran alat u biotehnologiji. Međutim, takva mišljenja ne dopiru do ljudi. Rijetko tko ikada posegne za znanstvenim publikacijama ili mišljenjem stručnjaka iz ovog područja.
U medijima možete čuti uglavnom negativne komentare na ovu temu. Prirodno je da svatko tko svjedoči aktualnoj GMO kampanji neće htjeti konzumirati ovu vrstu proizvoda. Strah za zdravlje duboko je ukorijenjen u čovjeku.
I s pravom je, ali uvijek treba prilaziti onome što čujete s distancom i pokušavati dobiti mišljenja iz raznih, provjerljivijih izvora. Gdje dobiti istinite i pouzdane informacije? Najbolje je razgovarati s nekim tko to zna – biotehnologom ili genetskim inženjerom.
No, to nije baš velika skupina ljudi, pa možete posegnuti i za njihovim publikacijama ili knjigama. Knjiga Marcina Rutkiewicza „U kraljevstvu monszatana. GMO, gluten i cjepiva”. Na zanimljiv način autor razumnim argumentima pobija štetne mitove o GMO-u.
Vrijedi pročitati i tek onda odlučiti jesu li zapravo genetski modificirani organizmi tako loši kao što su se prije predstavljali u medijima.