Posljednjih godina puno se govori o ekologiji i zaštiti okoliša. Također, sve je više ekoloških zaklada i organizacija koje se time svakodnevno bave. Jedno od pitanja vezanih uz stalno uništavanje prirodnog okoliša je povećanje ozonske rupe, a time i globalno zatopljenje.
Što je zapravo tajanstvena ozonska rupa? Da bismo razumjeli o čemu se radi, treba poznavati osnovnu građu Zemljine atmosfere. Naš planet je okružen plinovitom ljuskom, koju privlači Zemljina gravitacija. Ovaj premaz je podijeljen u nekoliko slojeva, od kojih je svaki odgovoran za drugačiji zadatak.
U vezi s ozonskom rupom važno je upoznati dio atmosfere koji se naziva stratosfera. To je drugi sloj plinova, računajući od Zemljine površine, odgovoran za temperaturnu inverziju, odnosno prijenos topline. Većim dijelom se sastoji od ozonskog omotača. Ozon vrlo dobro apsorbira ultraljubičasto zračenje koje dolazi do našeg planeta od sunca.
Na taj način štiti Zemlju od pregrijavanja i štetnog djelovanja velikih doza elektromagnetskog zračenja. Ozon se uglavnom proizvodi u područjima niskih i srednjih geografskih širina. U blizini polova ga ima vrlo malo, što znači da se upravo tamo nalazi tzv. ozonske rupe.
Dodatni nepovoljan čimbenik koji pridonosi povećanju ozonskih rupa je prisutnost štetnih tvari u zraku, koje jako dugo dospiju u stratosferu. Nedostaci ozonskog omotača su, između ostalog, vulkanski pepeo, isparenja raketa i posebno opasni freoni.
Ljudska aktivnost i ozonska rupa
Najveći i najštetniji čimbenik uništavanja ozonskog omotača bila je visoka emisija freona u atmosferu. Freoni su posebna skupina kloro- i fluorougljika koji su se koristili kao radni fluidi u hladnjacima, kao prijenosni plin u aerosolima i za proizvodnju pjenastih polimera.
Već 70-ih godina prošlog stoljeća provedena su istraživanja kako bi se dokazalo da CFC uništava važan dio stratosfere. Nažalost, tek 90-ih godina, kada se ozonska rupa značajno proširila, u svijetu je prepoznata štetnost freona i postupno povučena s tržišta i proizvodnja je prestala.
Tijekom nekoliko desetljeća nanijeli su veliku štetu, ali prema znanstvenicima, ozonski omotač može se regenerirati čak i do 2060. godine. Naravno, ovo je optimistična prognoza, s emisijama ostalih stakleničkih plinova znatno nižim nego danas.
Globalno zatopljenje - što nam prijeti?
Zbog zaustavljene emisije freona i preliminarnih prognoza za poboljšanje stanja naše stratosfere, nadamo se da će se ozonski omotač stvarno oporaviti. Inače bi Zemlja bila u velikoj opasnosti. Ozon apsorbira ogromne količine štetnog ultraljubičastog zračenja sunca.
Dio tog zračenja vrlo je opasan za žive organizme, posebno u velikim količinama. Prevelika izloženost elektromagnetskom zračenju može uzrokovati teške opekline, kao i opasne genetske mutacije – kod ljudi i životinja može rezultirati rakom.
Koncept globalnog zatopljenja također je usko povezan s povećanjem ozonske rupe. To je povećanje prosječne temperature Zemljine atmosfere blizu Zemljine površine. Globalno zatopljenje je već danas jasno vidljivo, a globalne organizacije zvone na uzbunu. Na mnogim mjestima vlada suša koja uzrokuje mnoge ekonomske probleme.
Ako ozonska rupa nastavi rasti, posljedice bi mogle biti katastrofalne. S čime se suočavamo? Nemoguće je točno predvidjeti, ali stanovnicima Zemlje mogu prijetiti velike poplave povezane s topljenjem ledenjaka, strašne suše i, posljedično, glad.
Mogu postojati i iznimno opasne vremenske pojave koje se ne mogu lako predvidjeti. Za sada postoje samo blagi znakovi globalnog zatopljenja, ali bi trebali biti alarmantni. Suprotno izgledu, ozonska rupa je mnogo ozbiljniji problem nego što bismo mislili.
Kako spriječiti povećanje ozonske rupe?
Temperatura Zemljine atmosfere raste ne samo zbog emisije freona. Drugi staklenički plinovi također daju veliki doprinos ovom procesu, posebice ugljični dioksid koji se emitira u ogromnim količinama. Zbog sve većeg broja samostalnih motornih vozila i enormne emisije industrijskih plinova, temperatura Zemljine atmosfere nastavlja rasti.
Što prosječni građanin može učiniti za okoliš? Pa, ne puno, ali uvijek je vrijedno truda. Ako je moguće, ponekad umjesto automobila možete odabrati bicikl ili gradski prijevoz. Možete i odvojiti smeće da se više reciklira, pa će tvornice proizvoditi barem malo manje stakleničkih plinova.
Na to vrijedi i nagovoriti svoju rodbinu i prijatelje, kako bi i oni barem na ovaj način pokušali pomoći našem planetu. U ovoj situaciji, međutim, najvažnije je da, osim građana, u tom smjeru poduzimaju i vlade većine zemalja. Posebno bi vlasti velikih, visokorazvijenih zemalja trebale početi ozbiljno shvaćati problem globalnog zatopljenja i zakonski regulirati količinu ispuštenih plinova kako bi se spriječilo tragično globalno zatopljenje.