Oni su pali nakon gospodarskog sloma 1990. Danas je Šibenik usmjeren prvenstveno na turizam. Ljubitelji utvrda i gotičkih katedrala ovdje će pronaći nešto za sebe.
Šibenik (Šibenik) - porijeklo imena
Srednjovjekovni su stanovnici ime svog grada izveli iz hrvatske riječi "šiba" označavajući gomile palisada koje okružuju grad. Ime se također pojavljuje u nekim dokumentima Sibinicum (npr. u djelu talijanskog humanista Francesca Sansovina "Venetia, città nobilissima, et singolare" koji opisuje povijest Venecije). Prema nekim istraživačima, to je izvorno značilo šumu koja raste oko grada.
Šibenik (Šibenik) - povijest
Prema mnogim Hrvatima, Šibenik je grad koji su osnovali njihovi srednjovjekovni preci. Ovu tezu potvrđuje nedostatak arheoloških nalaza iz razdoblja rimskih (i ranijih) utjecaja na području današnjeg starog grada. Iako ovdje nisu pronađeni dokazi o postojanju antičkog grada, na području moderne tvrđave sv. Mihovila (ili sv. Ane) utvrde su postojale već u željeznom dobu, kao iu vremenima kada su ovim prostorom vladali Liburnowei (ilirsko pleme).
Prvi dokument u kojem se spominje Šibenik ("Castrum Sebinici") objavio je 1066. godine kralj Petar Krzesimir IV. dok uživate u lokalnom dvorcu. Kasniji srednjovjekovni zapisi potvrđuju postojanje utvrđenog brežuljka i dvorske crkve. Grad su, zbog svog strateškog položaja, više puta napadali Mlečani koji su se za njega natjecali s vladajućim Mađarima i Hrvatskom, Arpadima. Templari su se neko vrijeme zadržali u Šibeniku (neke od mjesnih crkava su njihovo djelo), ali su 1255. godine, zbog pobune građana, morali napustiti grad. Prema izvorima, tada su uništene utvrde koje su pripadale templarima ("munitionibus et fortilitis"). Borbe s Venecijom završavale su nekoliko puta pljačkom Šibenika, ali su stanovnici grada, u pravilu, uspijevali obraniti tvrđavu.
Godine 1387. odbijen je napad mletačke flote, a na ponudu o predaji s ponosom je odgovoreno da se "pokornost može prisiliti mačem, a ne riječju". Venecija je 1409. godine kupila Šibenik zajedno sa cijelom bizantskom Dalmacijom, ali je tvrđava još godinu i pol odbijala priznati ugovor, izdržavši dugotrajnu opsadu. U konačnici je ipak usvojen mletački suverenitet, što je bilo dobro za grad, jer su novi vladari podržavali širenje lokalnih utvrda. U 16. stoljeću tvrđava sv. Nikole (mjesto s UNESCO-ve liste), a u 17. stoljeću dopuštena je izgradnja tvrđava: Sv. Ivana i baruna.
Nedugo nakon toga grad je preživio dvije velike turske opsade. Sljedeće godine donijele su gospodarski nazadak. Nakon likvidacije Mletačke republike njome vladaju Francuzi, zatim Austrijanci, a nakon Prvog svjetskog rata Talijani (njihova mornarica granatirala je grad 1918.). U konačnici, međutim, Šibenik se našao u granicama Jugoslavije, tijekom Drugoga svjetskog rata u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i nakon njezina sloma u socijalističkoj Jugoslaviji.
Tijekom Domovinskog rata, katedrala sv. Jakub i tamošnji stari grad granatirali su srpske oružane snage. Katedrala je obnovljena, ali tragovi metaka su još uvijek vidljivi na mnogim kućama. U vrijeme socijalizma grad je bio važno industrijsko središte, ali je gospodarski kolaps 1980-ih i 1990-ih doveo do zatvaranja većine tvornica. Danas je ovdje turizam glavni prioritet, a pomalo zaboravljeni Šibenik svake je godine sve ljepši.
Šibenik (Šibenik) - razgled
Najzanimljivija građevina u Šibeniku je katedrala sv. James. Lokalni stari grad djeluje pomalo "prašnjavo", ali se može pohvaliti i nekim zanimljivim spomenicima. Sv. Mihovila (Sv. Ana) nalazi se u neposrednoj blizini starog grada, preostale utvrde su već udaljene od njega.
Sv. Jakova u Šibeniku
(Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, Trg Republike Hrvatske 1)
Stručnjaci UNESCO-a, koji je katedralu 2000. godine upisao na popis svjetske baštine, opisao ju je kao "jedinstvena i izuzetna građevina u kojoj su uspješno spojeni gotički i renesansni elementi". U ovoj rečenici nema pretjerivanja – Katedrala svetog Jakova u potpunosti zaslužuje biti cijenjena.
Godine 1298. Šibenik dobiva gradska prava i vlastitu biskupiju. Mala crkvica sv. Jakub se brzo pokazao premali za grad koji raste. Gradnja nove zgrade započela je 1431. godine zalaganjem biskupa Bogana Pulšića. Prvi arhitekti: Francesco di Giacomo, Antonio Di Pierpaolo Busato i Lorenzo Pincino došli su iz Venecije i djelovali su do 1440. Zbog financijskih problema radovi su obustavljeni na oko godinu dana, a zatim je angažiran majstor Giorgio da Sebenico (Juraj Dalmatinac) čiji je vizija se trajno utisnula u izgled katedrale. Građani su zaključili da projekt nije baš reprezentativan, pa je arhitekt dodao prolaze, krstionicu i apsidu.
Kao materijal korišten je samo kamen dobiven s hrvatskih otoka (uključujući Brač i Krk). Giorgio je radio u Šibeniku do svoje smrti 1473. godine. Sljedeći voditelj radova bio je Niccolò di Giovanni Fiorentino, koji je dovršio pročelje, zbor i, slijedeći upute svog prethodnika, sagradio veličanstvenu osmerokutnu kupolu. Sljedeći arhitekti napravili su samo manje promjene. Cijela je posvećena 1555. godine.
Katedrala je granatirana tijekom Domovinskog rata od strane srpske mornarice. Sanacija oštećenja krovišta trajala je nekoliko godina – pokazalo se da suvremeni graditelji ne mogu rekonstruirati sustav spojeva kamenih ploča koje je koristio Giorgio da Sebenico (Juraj Dalmatinac). Cement se morao koristiti na nekoliko mjesta (Giorgio de Sebenico nije koristio mort!). Ipak, nekoliko godina kasnije zgrada je upisana na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
Katedrala je bazilika tipična za srednji vijek (i ranu renesansu), na planu latinskog križa, prekrivena kupolom. Prema jednom od koncepata Giorgia da Sebenica (Juraj Dalmatinac) dizajnirao je hram tako da su linije koje su se iz njega mogle povući prema drugim poznatim građevinama svijeta tog vremena formirale pentagram. Glavna osovina povezivala je katedralu svetog Jakova sa danas ne postojećom šibenskom crkvom Spasa i katedralom sv. Ivana u Trogiru (i s Jeruzalemom). Os koja vodi od portala s lavovima upućivala je na grad Šibenik, a s druge strane na grad Siponto (povezan sa Šibenikom zahvaljujući trgovačkim putovima). Crte povučene kroz kutove prolaza označavaju katedralu sv. Marka u Veneciji i bazilika Haga Sofija. Ovaj koncept zahtijeva znanstveno proučavanje, ali se može dokazati činjenicom da je simbol pentagrama arhitekt postavio u šibensku krstionicu. Prisjetimo se i da u srednjem vijeku pentagramu nisu davali tako mračna značenja kao danas (smatralo se simbolom savršenstva i pet Kristovih rana).
Mračna unutrašnjost crkve (rezultat onečišćenja - postupno uklanjan) na prvi pogled djeluje prazno i bez ukrasa. Međutim, neke znamenitosti vrijedne pažnje ostaju unutra. Prije svega, treba ga zamijeniti sarkofazi i grobovi mjesnih biskupa npr. Ivan II Stafilić s lijeve strane ulaza (držao je dužnost 1528.-1557., posvetio je katedralu), kamenih štandova ili baroknog oltara. Ali pravi remek djelo Kasnosrednjovjekovna kiparska umjetnost krstionica sa zdenom za krštenje Giorgio da Sebenico (Juraj Dalmatinac). Prigušeno svjetlo izvlači iz mračnih skulptura svetaca iz Starog i Novog zavjeta. U središnjoj točki, neposredno iznad zdjele za krštenje, umjetnik je uklesao Boga Oca s Duhom Svetim okruženog anđelima.
Povjesničari umjetnosti prepoznaju inovativna rješenja korištena u konstrukciji krova (koji se ponekad naziva i dno čamca) i kupole (po uzoru na slavnu katedralu u Firenci). Zanimljivo je da glavni i bočni brodovi pročelju daju oblik djeteline, koja se u arhitekturi 15. stoljeća javlja izuzetno rijetko.
Vani vrijedi obratiti pažnju na skulpture postavljene ispod kupole: sv. Jakov (zaštitnik), sv. Marka (zaštitnika Venecije) i sv. Mihael trijumfira nad đavlom (grb Šibenika). Na portalu iznad glavnog ulaza nalazi se slika Krista kako podiže ruku u znak blagoslova, u portalu lijevog prolaza Adam i Eva i skulpture lavova. Prema istraživačima, lavovi možda potječu iz starije romaničke crkve ili su nastali tijekom prve faze izgradnje katedrale (njihov autor bi mogao biti Bonin iz Milana). Jedna od najzanimljivijih znamenitosti su glave 71 šibenskog građanina koje krase apside te dio sjevernog i istočnog zida.. Najvjerojatnije predstavljaju utjecajne gradske stanovnike i/ili donatore izgradnje. Na lijevoj apsidi nalaze se dva puta ispod nogu s potpisom graditelja Giorgia da Sebenica (Juraj Dalmatinac). Kip arhitekta nalazi se uz glavni ulaz u katedralu. Autor kipa je poznati hrvatski kipar Ivan Meštrović.
Ulaz u katedralu se plaća i košta 20 kn (oko 11,40 PLN) - normalna karta i 10 kn (oko 5,70 PLN) - snižena karta. Katedrala je otvorena svaki dan: zimi od 08:30 do 12:00 i od 16:00 do 18:00 sati, ljeti od 08:30 do 20 sati. (ažurirano u prosincu 2022.)
Stari grad Šibenik
Stari grad ovdje zasigurno nije tako impresivan kao onaj u Dubrovniku ili Splitu i svakako ga treba obnoviti, ali uske ulice imaju mnogo šarma u sebi. Na trgu iza katedrale vidjet ćemo renesansnu gradsku vijećnicu uništena tijekom savezničkih zračnih napada tijekom Drugog svjetskog rata, a zatim obnovljena. Iza desnog broda katedrale nalazi se crkva sv. Barbara (Crkveni muzej sv. Barbare, ul. Kralja Tomislava 19) u kojem se danas nalazi muzej sakralne umjetnosti. U blizini, možemo posjetiti Gradski muzej (Muzej grad Šibenik Ul. Gradska vrata 3 - ulaznica 30 kn (oko 17.10 PLN) (ažurirano u prosincu 2022.)).
U starom gradu sačuvane su mnoge povijesne crkve. Pobrojani ste 24 povijesna hrama, od kojih je desetak još uvijek u funkciji - ostali danas imaju različite zadatke ili su zatvoreni.
Najvažnije su:
-
Sv. Lawrence (Samostan sv. Lovre, Andrije Kačića Miošića 11 - srednjovjekovna građevina s prekrasnim vrtom, ulaz u vrt se plaća - 15 kn (oko 8,55 PLN) (ažurirano u prosincu 2022.));
-
Sv. Chrysogonus (Sveti Krsevani, ul. Don Krste Stošića 10 - sada je unutra Umjetnička galerija);
-
Sv. Ivan (Trg Ivana Pavla II - srednjovjekovna crkva, koja se nekada zvala Presveto Trojstvo, o čemu svjedoči natpis iznad jednog od ulaza "Sancta trinitas unus deus" s likom Boga Oca koji podupire raspetoga Isusa);
-
Pravoslavna crkva Uznesenja (Crkva Uspenie Bogomatere, ul. Zagrebačka).
Sv. Nikole (Tvrđava Sv. Nikole)
Sagrađena je u 16. stoljeću, očekujući skoru tursku invaziju. Na otoku je prije bila benediktinska crkva, koja je srušena prilikom podizanja utvrda (sagrađena je nova kapela). Nažalost, sam položaj i mala veličina otoka natjerali su graditelje na privremena rješenja. Povjesničari tvrde da nikada nije bilo moguće učinkovito pucati sa zidova jer bi prejake vibracije mogle dovesti do njihovog pucanja. Teško je reći jesu li ovdje postavljeni topovi ikada ispaljeni (prema domaćim vodičima, to se dogodilo samo jednom u cijeloj povijesti). Do tvrđave se može doći iz Zablaće (djelomično pješačkim mostovima, malo preko plićaka) ili brodom s šibenske obale.
2022. godine objekt je dodan na popis UNESCO-a.
Sv. Mihovila (Sv. Ana)
Tvrđava, smještena u blizini starog grada, godinama je štitila Šibenik sa sjevera. Odolijevala je mletačkim i turskim napadima, ali uništena je udarom groma 1663. godine (tada je eksplodiralo skladište baruta). Nekada se odmah uz tvrđavu nalazila crkvica sv. Michael. Ime utvrde potječe od ovog hrama. Kasnije uz zidove lik sv. Ane, koja je trebala štititi tvrđavu od munje. Tada je prostor dizajniran groblje koje nosi ime sv. Anna (možete ga posjetiti danas). Upravo iz tog razloga tvrđava danas ima dva zaštitnika.
Sv. Jana (ul. Sedmog kontinenta 27) i Barunova tvrđava (poznata i kao tvrđava Šubićevac - Put Vuka Mandušića)
Obje tvrđave nad Šibenikom podignute su u 17. stoljeću kada je u grad stigla vijest da se Turci spremaju napasti grad. (takozvani Kandy rat je bio u tijeku). Iako su Mlečani odbili financirati gradnju utvrda, dali su građanima odriješene ruke u njihovoj podizanju. Pod vodstvom baruna Christopha Martina von Degenfelda (utvrdama je dao ime) i oca arhitekta Antonija Lenija Dvije moćne tvrđave izgrađene su za manje od dva mjeseca što je znatno pridonijelo odbijanju turske vojske. Uništeno Barunova tvrđava prilagođena je za razgledavanje, dok je u tvrđavi sv. Jana, u planu su daljnji radovi na revitalizaciji. Iz oba objekta se pruža prekrasan pogled na okolicu.
Postoji jedna ulaznica za sve lokalne tvrđave (uključujući Sv. Mihovila (Sv. Ane)) - 50 kuna (oko 28,50 PLN) normalno, 30 kuna sniženo (oko 17,10 zlota), 110 kuna za obitelj (oko 62,70 zlota) ) . (ažurirano u prosincu 2022.)
Šibenik (Šibenik) - praktične informacije
-
Možemo naručiti jeftino pivo ili jeftinu večeru u restoranima oko željezničke stanice. Turisti ovdje ne dolaze prečesto, ali mještani dolaze rado. Isplati se jesti u baru Šimun (ul. Jerolima Milete 17).
-
Pronaći parkirno mjesto u Šibeniku tijekom ljetne sezone zna biti prilično teško. Velika parkirališta nalaze se uz željeznički kolodvor (ul. Fra Jerolima Milete 19) i na rivi (Paring Luka - Obala hrvatske mornarice). Manja parkirališta nalaze se uz gradsku tržnicu, npr. ul. Sedama Omelića 11 (prilaz uskim ulicama) ili ul. Draga 7.
-
Kada rezervirate hotel u gradu, svakako provjerite da li je moguće parkirati automobil. U neke ulice u starom gradu se ne može ući!
-
Šibenik ima dobru povezanost s najvažnijim gradovima u Hrvatskoj, odavde možemo doći do Splita i Zadra. Grad također ima željezničku prugu koja ih povezuje s Kninom i Splitom (presjedanje na međusobno povezani vlak).
-
U blizini grada nalazi se Nacionalni park Krka, poznat po slikovitom slapu. Da biste tamo stigli, morate otići do grada Skradina.
Šibenik (Šibenik) - zanimljivosti
-
Grad je glumio u poznatoj seriji "Igra prijestolja". Ovdje su snimljeni neki kadrovi radnje koja se odvija u trgovačkom gradu Bravo. U devetoj epizodi pete sezone možete vidjeti portal katedrale s kipovima Adama i Eve.
-
Lavlja vrata sa skulpturama Adama i Eve često se turistima pokazuju kao primjer "greške" srednjovjekovnih kipara. Prvi roditelji imaju pupke, iako su na većini slika tog vremena lišeni njih.
-
Nekim građanima izrezbarenim glavama na zidu katedrale odlomljeni su nosovi. To je vjerojatno rezultat vandalizma u 15. stoljeću. Neki istraživači upućuju na to da na ovim prostorima još može biti živo sjećanje na bizantska vremena kada su poniženim političkim protivnicima odsječeni nosovi.
Šibenik (Šibenik) - smještaj
Turistička infrastruktura Šibenika usmjerena je više na obilaske ili posjete iz obližnjih gradova. Teško će se naći jeftin objekt zadovoljavajuće razine u samom centru.
Vozači mogu odabrati Hotel Panorama koji se nalazi na cesti Zadar – Split, cca 4,5 km. od centra grada (Šibenski Most 1, četiri zvjezdice, sobe s doručkom i kupaonice).
Bit će puno lakše pronaći jeftin i centralno lociran stan, kao što su Jerry & Oli's Apartments (Grgura Ninskog 11, sam centar grada, sobe s kupaonicama, gradski parking uz nadoplatu).
U blizini male (šljunčane) gradske plaže možete unajmiti sobu u apartmanima i sobama Krecak (Drniških žrtava 12a, sobe sa kupaonicama, besplatan parking na imanju!).
Pogledajte još opcija smještaja u Šibeniku.
