Jedan od ključnih događaja u povijesti Poljske je krštenje na koje se odlučio Mieszko I. Ovaj događaj ima mnogo teza, a mišljenja povjesničara o tome su podijeljena.
1. Službeno se u crkvenoj i državnoj historiografiji kao datum Mieszkova krštenja navodi 966. godina, ali to nije siguran datum.
2. Krštenje se vjerojatno dogodilo na Veliku subotu, koja je padala 14. travnja, odnosno po tadašnjem običaju, u noći iščekivanja Gospodinova uskrsnuća.
3. Arheološki nalazi upućuju na to da se krštenje moglo dogoditi na otoku Ostrów Lednicki, u blizini utvrde Gniezno, glavnog sjedišta obitelji Piast. Tu je pronađen bazen za krštenje, u koji se lako mogla smjestiti odrasla osoba. Vjeruje se da je njegov dvor kršten zajedno s knezom. Postoje i teze da bi se krštenje moglo dogoditi u Pragu ili Poznańu, a prema Jerzy Dowiatu, to je bio Regensburg. No, mnogi istraživači odbacuju te teze jer nisu potkrijepljene nikakvim dokazima, već samo pretpostavkama.
4. Prema izvorima, njegova supruga Dobrawa Przemyślidka nagovorila ga je da ga Mieszko I. krsti.
5. Postoji i teza da je Mieszko I. trebao odlučiti biti kršten od Čeha kako bi spriječio njemačku ekspanziju.
6. Prema mnogim povjesničarima, Mieszko je kršten jer je želio uvesti jednoobraznu vjeru kao državotvorni čimbenik te da mu je namjera bila ući u ravnopravan odnos s kršćanskim vladarima Europe.
7. Prema mnogim izvorima, krštenje je rezultat saveza koji je sklopio Mieszko s kršćanskim češkim dvorom.
8. Mnogo je hipoteza o imenu Mieszkova kuma. Prema Janu Długoszu zvao se Mieczysław. Međutim, ova hipoteza je odbačena kao neutemeljena. Najčešće se dokazivalo da se kum zvao Dagobert. Ova se hipoteza temeljila na zapisu tzv Dagome iudex. Prema Jerzy Dowiatu, kum je bio biskup Regensburga, Michał, pa se kum zvao Michał, a Mieszko je bio njegov iskrivljeni oblik. Sve hipoteze kritički je odbacio Gerard Labuda, koji je tvrdio da je princ imao samo jedno ime, a značenje imena nikome se nije moglo objasniti.
9. Kao rezultat krštenja kneza, na teritoriju Polanske države uspostavljena je klasična monarška crkva.
10. Krštenje je također pokrenulo proces pokrštavanja koji je napravio veliki napredak u godinama koje su uslijedile i doveo do usvajanja većine stanovnika kršćanske religije. Katolicizam kao vjera većine Poljaka zadržao se do danas.
11. Ovaj događaj uključio je nastalu poljsku državu u politički i kulturni krug latinske Europe. Zahvaljujući dolasku prvih misionara, započeo je proces usvajanja zapadnih političkih i kulturnih obrazaca, odnosno političkog i administrativnog ustroja države, pravnog sustava, običaja, pisma i latinskog kao službenog jezika. Potrajalo je mnogo godina, ali je kao posljedicu proces doveo do prilagodbe Poljske zapadnim modelima i obrascima.
12. Jedan od učinaka događaja bio je razvoj graditeljstva i sakralne umjetnosti. Poljoprivredno gospodarstvo također se razvilo i bit će gospodarska grana poljske države u sljedećim stoljećima.
13. Krštenje je ojačalo Mieszkovu moć i omogućilo intelektualni razvoj.
14. Prema povjesničarima, Jordan je mogao biti slavljenik koji je krstio Mieszka. Stigao je 956. godine u pratnji Dobrawe do Mieszka.
15. Ne zna se točno kako je izgledao ritual krštenja. Zacijelo Mieszka nisu izlili samo na glavu, nego je cijelim tijelom uronio u vodu – u poseban bazen za krštenje ili jednostavno u rijeku.
16. Nije se svima svidjela odluka Mieszka I da prihvati kršćansku vjeru. U židovskim i arapskim kronikama može se pročitati da su židovski trgovci žalili zbog zabrane trgovine robljem uvedenom nakon krštenja.
17. Zapravo, prihvaćanje svetog krštenja od strane Poljske utjecalo je na kasnija događanja u našoj zemlji. Da nije bilo ovog događaja, ne bismo zaustavili švedski potop tijekom obrane Jasne Gore, a ni Beč ne bismo rasteretili zaustavljanjem muslimanske invazije na Europu.