Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!
Rode su ptice koje vjerojatno svi znaju. Smatraju se klasičnim predznakom dolaska proljeća. Rode na krovu kuće nisu samo blagoslov u djeci, već prije svega blagostanje i sreća u mnogo čemu. Izbjegavaju domove u kojima vlada nesloga i sklad. Ako se, pak, sljedeće godine ne pojave u postojećem gnijezdu, to je znak nesreće. Još uvijek ima puno zanimljivosti o rodama, pa ako želite još nešto naučiti, svakako pročitajte sljedeće zanimljivosti o običajima roda.
1. Bijela roda gradi gnijezdo od slame, grana, balege, krpa i papira. Može biti i do dva metra u promjeru, jer svake godine roda koja se vraća iz Afrike krpi gnijezdo i tako ga povećava. Njihova gnijezda se najčešće nalaze u ruralnim područjima, u blizini poljoprivrednih područja. Mogu težiti i do dvije tone.
2. Ženka rode obično snese četiri jaja.
3. Žive u parovima, ali kada dođe vrijeme za putovanje u Afriku, okupljaju se u velika krda.
4. Tijekom svog putovanja mogu preletjeti i do 12.000 kilometara. Rode iz Poljske i istočne Europe lete iznad Bospora, a one iz zapadne Europe - iznad Gibraltarskog tjesnaca.
5. Bijela roda je mesožderka, hrani se uglavnom ribama, kukcima, vodozemcima, gmazovima, a također i malim sisavcima i pticama.
6. Iako bijela i crna roda potječu iz iste obitelji, ne vole se. Ponekad zajedno odlete u Afriku. Crne rode gnijezde se na listopadnim stablima u šumama, uz rijeke, vodene bazene i u močvarama. U gnijezdo od trave, mahovine i grana ženka polaže 3-4 jaja. Hrane se žabama, malim ribama, a ponekad i glodavcima. Crne rode rijetko brbljaju.
7. Svaka četvrta roda se gnijezdi u Poljskoj. Prema podacima iz 2014.-2015., u zemlji živi oko 45.000 parova roda.
8. Rode dosežu visinu od 120 centimetara, dok im se krila mogu raširiti do 2 metra širine.
9. Ponekad su crvene noge roda prekrivene kvrgavim bijelim cvatom. Nije posljedica bilo kakve bolesti ili mikoze, već vlastitog izmeta. Rode vrše nuždu na nogama, jer je to vjerojatno njihov način termoregulacije, naime, zalijepljen za noge, vlažan izmet adekvatno hladi tijelo.
10. Kurija Pentowo, smještena u Podlasieu, zajedno sa susjednim gradom Tykocin, zvala se "Europsko selo roda". Na malom području trenutno ima oko četrdesetak gnijezda koje rode sustavno zauzimaju, a broj još uvijek raste. To je najveća koncentracija ovih ptica u Poljskoj.
11. Gnijezda roda, koja se formiraju na krovovima kuća ili gospodarskih objekata, ili na stupovima električnih vodova, mogu uzrokovati velike štete. Kako bi se izbjegle prijetnje, u zimskoj sezoni gnijezda se podižu, a zatim se ispod njih postavljaju posebne platforme koje stabiliziraju cjelinu i ravnomjerno raspoređuju težinu. Svake godine, kako bi se rode potaknule na izgradnju novih gnijezda na sigurnim mjestima, takve se platforme postavljaju na odgovarajuća mjesta.
12. Rode ovise o poprilično "suzdržanim" pticama. Zveckanje je najpoznatiji glas koji stvaraju. Odrasle rode ponekad sikću, ali to je vrlo tih zvuk i zato ga ljudi jedva čuju.
13. Pilići prave mnogo više buke, uglavnom zbog komunikacije s roditeljima. To je škripa, šištanje, pa čak i nešto poput mačjeg predenja. Ne komuniciraju zveckanjem, jer im se kljunovi s vremenom samo stvrdnu i tada su jednostavno premekani.
14. Iako rode izgledaju prilično nježne ptice, ponekad love i veću divljač, poput zečeva ili lasica.
15. Rode u Africi provode samo dva mjeseca. Međutim, migracije su jedino rješenje za njih da u zimskom razdoblju pronađu hranu koja bi im mogla nedostajati u Europi. Razlog tome je što većina životinja koje ih hrane u najhladnijim mjesecima hibernira.
16. Unatoč popularnom uvjerenju da su rode monogamne i da se pare doživotno, istina je drugačija. Žive u parovima samo jednu sezonu razmnožavanja. Kada se pilići osposobe za samostalan život, roditelji se odvajaju i iduće godine spajaju se s drugom rodom.
17. Prosječni životni vijek rode je od 8 do 9 godina. Postoje, međutim, rekorderi koji su uspjeli živjeti i do trideset godina. Smrtnost među rodama je prilično visoka. Prva godina je najteža, ali i kasnije mnoge ptice ove vrste uginu.
18. Suprotno uvriježenom mišljenju da rode donose bebe, prema znanstvenoj disertaciji Hanneke Meijer, istina je upravo suprotno. Naime, u povijesti su poznati slučajevi gdje su rode otimale, a potom i proždirale bebe hominida.