Rimski hramovi najčešće predstavljaju barokni ili renesansni stil. Bazilika četiri krune jedna je od rijetkih srednjovjekovnih izuzetakaa njegove mračne visoke zidine više nalikuju na dvorac nego na crkvu. Njegovi su zaštitnici nosili imena: Klaudije, Nikostrat, Kastor i Simforijanac (prema jednoj verziji bili su vojnici, po drugoj petero i bili su umjetnici). Ubijeni su jer su odbili žrtvovati poganskim bogovima. U hagiografiji se zovu Koronatami. Najvjerojatnije zato što sudbina i imena ubijenih nisu bila dobro poznata, zaključeno je da budući da svaki šehid prima "kruna svetosti" takva formula će biti prikladna.
Arhitektonski kompleks nalazi se na mjestu antičke vile. U 5. stoljeću pregrađena je u hram (možda nakon što su relikvije ovdje premještene). Blizina Laterana (prvo sjedište papa) značila je da je crkva u to vrijeme imala važnu ulogu u Rimu. Izgorjelu tijekom invazije Roberta Guiscarda, obnovio ju je papa Pashal II. Današnji oblik dobila je za vrijeme vladavine Martina V. Nakon preseljenja rimskih biskupa u Vatikan, zgrade su predane augustinskom redu koji njima upravlja do danas.
Hram ima oblik kasnoromaničke bazilike. Ulazimo unutra preko dva dvorišta. Zanimljiva su činjenica galerije na bočnim stranama lađe zvane matrone (namijenjene su ženama). Iza vrata s desne strane se nalazi drugo dvorište. Kružni uzorci na podu to je ulomak mozaika iz 11. stoljeća. Napravio ju je umjetnik iz grupe Cosmati (otuda se zove arte cosmatesca). U mračnom interijeru prava je palica za oči monumentalna freska postavljena u apsidi. Polikromne zamisli "Slava nebu" zajedno s dušama spašenih, zborovi anđela i Presveto Trojstvo na vrhu. Sliku je u 17. stoljeću izradio Giovanni da San Giovanni. Na manjim polikromima u nastavku možemo vidjeti prizore pogubljenja crkvenih zaštitnika.
S desne strane ulaza u baziliku nalazi se Sv. Stara Godina. Posvećena je papi koji je vladao u 4. stoljeću. Iznutra su sačuvani vrlo zanimljivi freske iz 13. stoljeća. Predstavljaju legende vezane uz pontifikat pape Sylvestra (uključujući priču o izlječenju cara od kuge ili okovanju zmaja). Slike su nastale u razdoblju sporova oko investiture, pa ističu papinu prednost nad carem.
U prezbiteriju su preživjeli Polikrome iz 16. stoljeća Raffaellina iz Reggia prikazujući smrt Koronata. Još jedno zanimljivo mjesto u bazilici je Aula Gotycka, dostupna turistima samo dva dana u mjesecu. (od veljače 2022.) Sagrađena je u 13. stoljeću za kardinala Stefana Contija (imala je reprezentativne funkcije). 1996. godine ovdje je otkriven niz zanimljivih slika. Cijene ulaznica i termine otvaranja možete pronaći na službenim stranicama objekta: LINK.
