Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!

Glavni grad Crne Gore mnogi turisti nazivaju najružnijim glavnim gradom Europe. Doista, u Podgorici nema mnogo spomenika, ali zbog svog položaja grad bi se mogao pokazati kao dobra baza za izlete u manje poznate krajeve zemlje.

Podgorica - naziv grada

Ime se odnosi na brdo nazvano sjeveroistočno od centra Gorica (sada mjesto za šetnju stanovnika grada). Zanimljivo godine 1946. godine glavni grad je dobio ime Titograd, u čast vođe socijalističke Jugoslavije Josipa Broza Tita. Ovakvo stanje se nastavilo do 1992. godine.

Podgorica - kratka povijest grada

Zbog svog položaja okolne ravnice bile su naseljene već u pretpovijesno doba. U antici je najveće od lokalnih naselja bilo Doclea. U početku ilirski, a potom rimski, grad je imao nekoliko tisuća stanovnika (prema nekim izvorima, u njemu je na svom vrhuncu moglo živjeti i do deset tisuća ljudi). Zanimljivo je da Doclea nije bila velika - studije skreću pozornost na relativno veliku gustoću naseljenosti. Nakon pada Rimskog Carstva, grad je pogodilo nekoliko teških katastrofa.

Na kraju, nakon bugarsko-bizantskog rata, stanovništvo je napustilo razrušeno naselje i preselilo se u Ragusa (danas Dubrovnik) ili obližnje slavensko naselje Ribnica. Danas ovaj drugi grad poznajemo kao Podgoricu. Nalazio se u granicama Raške države, kasnije nazvane Srbija. U 15. stoljeću bio je pod turskom okupacijom nekoliko stotina godina. Tada se promijenio i karakter Podgorice, pretvorena je iz trgovačkog grada u utvrđenu tvrđavu. U devetnaestom stoljeću postaje dio nezavisne države Crne Gore. U međuratnom razdoblju nalazio se u granicama Kraljevine Jugoslavije.

Drugi svjetski rat donio je ogromna razaranja. Grad je redovito bombardiran - kao rezultat neprijateljstava ubijena je gotovo trećina stanovnika. Tada je (a ne tijekom potresa 1979. - kako neki vodiči tvrde) uništen veliki dio povijesnih građevina.

Nakon završetka rata Crna Gora je ušla u sastav socijalističke Jugoslavije. Tito je odlučio da glavni grad Socijalističke Republike Crne Gore prenese sa Cetinije u Podgoricu (Cetinia se smatrala previše "tradicionalističkom"). To je dovelo do brzog širenja grada, ali i do gubitka povijesnog karaktera. Nakon referenduma 2006. Podgorica je postala sjedište crnogorske vlade (predsjednik je, međutim, na Cetyniji).

Podgorica - atrakcije i razgledavanje

Nema puno smisla provesti cijeli dan istražujući Podgoricu. Zbog činjenice da se nekoliko spomenika nalazi na velikim udaljenostima jedan od drugog, najbolje je doći ovamo vlastitim automobilom. Inače se možemo ograničiti na kratku šetnju centrom.

  • Katedrala Uskrsnuća (Saborni hram Hristovog Vaskrsenja) - Nalazi se na raskrižju Moskovske i Dalmatinske ulice hram nema status spomenika, ali je po našem mišljenju najljepša građevina u gradu i morate vidjeti kada ga posjetite. Gradnja je započela 1993., a dovršena 2014. Crkvu karakterizira neobičan (što se tiče pravoslavlja) fasada, prema riječima povjesničara umjetnosti, misleći na katoličku katedralu sv. Tripuna u Kotoru. Unutrašnjost je prekrivena brojnim freskama. Auto možemo besplatno ostaviti u blizini katedrale (odavde imamo oko 1,5 kilometar do centra).
  • Palača kralja Nikole I (Dvorac Petrovića, ul. Džona Džeksona) - Nekadašnja rezidencija jedinog kralja Crne Gore danas funkcionira kao galerija moderne umjetnosti. Palača bi nedvojbeno mogla trebati renoviranje, ali radovi prikazani u njoj su među najvrjednijim u zemlji. Galerija je otvorena od ponedjeljka do subote, od 08.00 do 20.00 sati (subota od 10.00 do 14.00 sati). (ažurirano rujna 2022.)
  • Ruševine dvorca - Pronađeni su ostaci starih građevina (ulomci zidova prizemlja). na ušću rijeke Ribanice u Moraču. Uobičajeno se pretpostavlja da se tu nalazio slavenski grad Ribanica, a neki ga istraživači pokušavaju povezati s rimskom postajom Birziminium. Staze koje vode do brda nedavno su obnovljene. Ispod ruševina nalazi se i mali bar.
  • Toranj sa satom (Sahat-kula, Trg Bećir Bega Osmanagića) - U 17. stoljeću sagrađena je niska kamena kula, koja se smatra slikovitom slikom grada. Stanovnici s ponosom ističu da je originalni sat dopremljen iz Italije. Spomenik je nedavno obnovljen, ali do sada nije bio otvoren za javnost.
  • džamije - U gradu živi više od 10% muslimana. Za vrijeme osmanske okupacije postojali su planovi preseljenja nekoliko tisuća Allahovih sljedbenika iz Albanije u Podgoricu, ali oni nikada nisu provedeni. Dvije povijesne džamije (koje još koriste vjernici) nalaze se južno od centra. Starodoganjska džamija (doslovno Starogradska džamija) nalazi se u ulici Gojka Radonjića 42. Sagrađena je u 15. stoljeću (ponekad se naziva i Skender Chaush džamija), više puta obnavljan tijekom godina, izgubio je svoj izvorni karakter. Drugi hram je udaljen 400 metara. Osmanagića džamija (Džamija Osmanagić) sagrađena je vjerojatno krajem 18. stoljeća (nisu sačuvani dokumenti ni natpisi koji bi potvrdili datum završetka gradnje) i uništena je tijekom bombardiranja. Samo je visoka munara preživjela netaknuta, ostali su podignuti iz ruševina tek 1997. godine.
  • Mostovi - Dva najpoznatija mosta ovdje predstavljaju različite stilove i ere. Mali kameni Stari most na Ribnici (Stari Most na Ribnici ili Adži pašin mostu) sagrađena je u 18. stoljeću. Neki povjesničari nagađaju da je u antičko doba možda postojao most koji su izgradili Rimljani. Zanimljivo, u iznimno vrućim ljetima Ribnica presušuje. Oko 800 metara dalje proteže se preko rijeke Moraczą viseći Millennium Bridge. Puštena je u uporabu 2005. godine prilikom proslave Dana državnosti (13. srpnja). Godinu dana prije u blizini je podignut spomenik ruskom bardu Vladimiru Vysotskom (oko Bulevara Jovana Tomaševića i Moskovskog Mosta). Bio je to dar moskovskih vlasti gradu.
  • Parkovi - U proljeće i ljeto drveće prekriva mnoge postsocijalističke zgrade koje unakazuju grad. U malom centru nalazi se nekoliko parkova koji malo popravljaju ukupan dojam Podgorice. Najpoznatije su: Karađorđev park i u blizini Kraljev park (sa kipom kralja Nikole I), koji se nalazi na obali Morače Njegošev park i Park Petrović.

  • Ruševine Diokleja (Duklja) - Nalazi se cca 5 kilometara sjeverno od centra grada (lokacija 42.467464, 19.266727). Crnogorci su 2010. godine upisali ruševine na popis mjesta koja čekaju na razmatranje Komisije UNESCO-a. No, ne može se ne osjećati da se radilo o malo preuveličavanju jer od starog, ponosnog grada nije puno ostalo. U obrisima temelja nalaze se ostaci najvažnijih građevina. Danas se u blizini ruševina nalaze vinogradi (neki od njih imaju male restorane).

  • Slapovi Niagare (Vodopad na rijeci Cem, lokacija: 42.383926, 19.279208) - Oko 9 kilometara južno od grada (područje zračne luke) možete vidjeti zanimljiv vodopad na rijeci Cem. U ovom trenutku, tekuća voda oprala je mali kanjon što područje čini još zanimljivijim. Prirodnoj zanimljivosti možete se diviti s obale ili s terase restorana Niagara (Restoran Niagara). Tijekom vrućeg ljeta rijeka presuši i krajolik poprima maštovite mjesečeve oblike.

Još

Zbog činjenice da je Podgorica prilično udaljena od obale i nema mnogo zanimljivih spomenika, cijene su ovdje niže nego na moru. Tako možete večerati bez previše štete po novčanik, primjerice u restoranu Pod Volat (Trg vojvode Bećir bega Osmanagica 1) u centru, gdje osim popularnih ćevapa možete kušati, primjerice, manje poznat kačamak. U blizini katedrale nalazi se pub PG akademija piva (Moskovska 2-9) gdje možete probati craft piva iz različitih zemalja.

Naseljima

Ne baš zanimljiva Podgorica može postati polazište za neke zanimljive izlete u okolini. Prije svega, vrijedi prijeći obližnje Skadarsko jezero (možete koristiti, na primjer, liniju vlaka ili autobusa i sići u Virpazari, karta košta oko 1,40 € (ažurirano rujna 2022.)). Između jezera i grada nalazi se važno mjesto za istoriju Crne Gore porušeni žabljački dvorac (Tvrđava Žabljak Crnojevića). Nije daleko od povijesne prijestolnice Crne Gore, tj. Cetinje i Nacionalni park Lovćen (cca 35 kilometara). Odavde je lako doći do grada Nikšić (otprilike 50 kilometara). Odatle možete ići do povijesnog samostana Ostrow. Iz Podgorice možete krenuti i u tajanstvene Proklete planine (Nacionalni park Prokletije, cca 90 kilometara).

Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!

Kategorija:

Europa