Alexanderplatz, na poljskom Aleksandrov trgje jedno od najvažnijih prometnih čvorišta u Berlinu i mjesto okupljanja popularno među stanovnicima. Procjenjuje se da ga svakodnevno prelistava 350 tisuća ljudi.
Ovo mjesto (ipak okolna socijalistička arhitektura, stara nekoliko desetaka godina, vjerojatno neće svima biti po ukusu) jedna je od najprepoznatljivijih točaka njemačkog glavnog grada. Mnogi turisti ovdje dolaze prije nego posjete Berlinski TV toranj, a neki jednostavno koriste jednu od linija javnog prijevoza koja se zaustavlja na trgu.
U našem članku pokušali smo vas upoznati s poviješću Alexanderplatza i predstaviti zanimljive objekte koji se nalaze neposredno na trgu ili u njegovoj neposrednoj blizini.
Položaj i kratke karakteristike Alexanderplatza
Alexanderplatz je golemi gradski trg, jedan od najvećih u Njemačkoj, potpuno pješački. Nalazimo ga u samom centru Berlina, u istočnom dijelu četvrti Mitte, doslovno nekoliko minuta hoda od poznatog Muzejskog otoka. Dobio je nadimak među Berlinčanima Alex.
Moderni izgled trga uspostavljen je nekoliko godina nakon rata, kada se područje nalazilo u istočnom Berlinu. Vlasti DDR-a željele su stvoriti moderan izlog grada, koji je trebao biti središnje mjesto okupljanja stanovnika. I teško je poreći njihov nedostatak uspjeha - blizina sata Urania, kako tijekom podjele grada tako i nakon ponovnog ujedinjenja, jedno je od najpopularnijih mjesta za dogovaranje sastanaka.
Alexanderplatz je jedno od najvažnijih prometnih čvorišta Berlina i na njemu se križaju različita prijevozna sredstva. To uključuje S-Bahn i regionalne željezničke stanice, nekoliko U-Bahn (podzemnih) linija, tramvajske stanice i obližnje autobuse.
Alexanderplatz se također koristi kao mjesto održavanja važnih događaja. Od kraja rujna do sredine listopada trg se pretvara u oazu za ljubitelje piva. Oktoberfest. Za vrijeme blagdana ovdje se organiziraju božićni i uskrsni sajmovi tijekom kojih možemo kušati kuhano vino i druge delicije.
U blizini trga nalaze se brojne trgovine, kina i restorani, uključujući i obnovljeni trgovački centar Galerija Kaufhof.
Kratak povijesni uvod
Počeci: stočna tržnica i kraljevski paradni trg
Područja koja je zauzimao današnji Alexanderplatz bila su krcata već u doba srednjovjekovnog Berlina, jer su se nalazila u blizini (izvana) vrata sv. George (njemački: Georgentor)koji je bio jedan od najvažnijih ulaza u grad.
U to vrijeme se nalazio ovdje Sv. Georgepo kojemu su gradska vrata dobila prvotno ime. Međutim, nekoliko stoljeća ovo područje nije imalo kruto definiran okvir. Sve se promijenilo krajem 17. stoljećakada je Berlin uveo strogi zakon koji zabranjuje tov i prodaju svinja i goveda unutar gradskih zidina. Ove aktivnosti prenesene su ispred crkve sv. Jurja, stvarajući otvoreno tržište za prodaju stoke (njem. Ochsenplatz), koje je preteča današnjeg Aleksandrovog trga.
U 1701. Fridrik I. od Hohenzollerna ušao je u Berlin kao prvi okrunjeni vladar Pruske. Želeći ovjekovječiti njegov ulazak kroz vrata sv. Jerzy je preimenovan u kraljeva vrata, te bivša tržnica na Kraljevski trg. Od tada je služio i za organiziranje mimohoda i kao mjesto za vježbe za vojnike u obližnjim vojarnama. Oko trga izgrađene su dvokatnice u kojima su se, između ostalih, nalazile i gostionica.
Od rođenja Alexanderplatza do Drugog svjetskog rata
Trg ima sadašnje ime, tj Aleksandrov trg, primljen u čast ruskog cara Aleksandar I., koji 25. listopada 1805. godine posjetio Berlin. Njegov službeni doček upriličen je na paradnom trgu ispred Kraljevskih vrata. Kralj Pruske koji želi proslaviti ovaj događaj Fridrik Vilim III već 2. studenog izdao dekret kojim je trg dobio novo ime. Vrijedi podsjetiti da je to bilo razdoblje Napoleonovih ratova, tijekom kojih su Rusija i Pruska bile u vojnom savezu i borile se rame uz rame s trupama francuske koalicije.
U 1848. godine Aleksandrov trg svjedočio je krvavim borbama tijekom Ožujske revolucije, kada su na njemu podignute barikade, a mnogi od sudionika ovih sukoba izgubili su živote.
Sljedeća desetljeća donijela su potpunu promjenu u karakteru cijelog područja. U 1882. godine otvorena je željeznička stanica koja je trg pretvorila u važno komunikacijsko čvorište. Nekoliko godina kasnije osnovana je natkrivena tržnica, a početkom sljedećeg stoljeća sagradio je moderan trgovački centar Hermanna Tietza. Na sredini trga stajala je visoko iznad 7 m skulptura CBD, ženska personifikacija Berlina, cca 1944. godine bio je pretopljen, a tako dobiveni materijal vjerojatno je korišten za izradu naoružanja.
Do kraja Drugog svjetskog rata Alexanderplatz je bio središte noćnog života njemačke prijestolnice. S romanom se mogu upoznati ljudi koji žele uroniti u stvarnost tadašnje njemačke prijestolnice Berlin Alexanderplatz autorstvo Alfred Döblin, koji brutalno predstavlja mračno lice Berlina iz 1920-ih.
Pao je kraj povijesnog Aleksandrovog trga travnja 1945. godine, kada su gotovo sve njegove zgrade pretvorene u prašinu tijekom borbi za grad.
Alexanderplatz u doba podijeljenog Berlina
Prvih desetak godina nakon završetka rata Aleksandrov trg bio je u žalosnom stanju. Na ranih 1960-ih, tijekom rekonstrukcije središta Istočnog Berlina, pokrenut je ambiciozan građevinski projekt kako bi se ono pretvorilo u moderan izlog grada. Za vlasti DDR-a ova inicijativa nije imala samo praktičnu dimenziju, već i ono što je jednako važno – propaganda.
Novi Alexanderplatz, čija je rekonstrukcija završena za cca 1971. godine, mogao s ponosom predstavljati glavni grad države DDR-a. Temelj mu je bio veliki trg prilagođen samo pješačkom prometu. Kao rezultat toga, služio je kao mjesto okupljanja i mogao se koristiti za organiziranje najvažnijih državnih događaja. Na samom trgu postavljene su dvije instalacije - sat Urania i fontana prijateljstva koji su preživjeli do danas.
Stajala je na južnoj strani trga TV toranj (njem. Fernsehturm), što dokazuje učinkovitost misli inženjera DDR-a, a na sjevernoj strani, visoko na 125 m hotel Stadt Berlinkoji do danas je najveća hotelska zgrada u cijeloj Njemačkoj. Na tom području su izgrađeni i drugi neboderi - uklj. Učiteljska kuća ako Putnička kuća. Sve građevine podignute u to vrijeme primjeri su poslijeratnog modernizma i sigurno su u svoje vrijeme izazivali divljenje, no danas su daleko od estetike modernih nebodera.
FOTOGRAFIJE: 1. Neboder Stadt Berlin s hotelom Park Inn; 2. Pogled na Berliner Fernsehturm (TV toranj) s vidikovca Park Inn-a.
Tijekom sljedećih desetljeća Alexanderplatz je bio središte života u istočnom Berlinu, a tijekom mirnih prosvjeda u 1989 svjedočio je najvećim skupovima u povijesti DDR-a. Procjenjuje se da samo 4. studenog, na vrhuncu prosvjeda, po trgom je prošlo čak nekoliko stotina tisuća ljudi želeći živjeti u slobodnoj državi, a samo nekoliko dana kasnije Berlinski zid se simbolično srušio.
Alexanderplatz danas i planovi za budućnost
Ubrzo nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke, počeli su ambiciozni planovi za preobrazbu trga i njegove okolice. Već u 1993 zadatak izrade projekta za novi arhitektonsko-urbanistički tlocrt dobio je uvaženi arhitekt Hans Kollhoff. Predložio je rušenje većine socijalističkih zgrada i podizanje modernih nebodera na njihovom mjestu. Među srušenim zgradama trebala je biti ona stara Hotel Stadt Berlin (današnji hotel Park Inn), umjesto kojeg su bile predviđene podizanje tri nove zgrade.
U konačnici, ovaj projekt još nije proveden. Trenutno (od 2022.) Alexanderplatz je još uvijek okružen zgradama iz socijalističkih vremena, koje se, unatoč svemu, teško mogu smatrati izlogom moderne metropole. Jedan od rijetkih obnovljenih objekata je Galerija Kaufhof.
Alexanderplatz: atrakcije i stvari koje treba raditi
TV toranj (njemački: Berliner Fernsehturm)
Stoji na jugozapadnom kraju Alexanderplatza Televizijski toranj uz Brandenburška vrata, spada među najprepoznatljivije simbole Berlina. Podignuta je godine 1965-69tijekom rekonstrukcije trga, i do danas nosi titulu najviše zgrade u Njemačkoj. Njezino je veličanstvo visoko kao 368 muključujući naravno antenu.
TV toranj je također jedna od najposjećenijih turističkih atrakcija u Njemačkoj, a nalazi se na velikoj nadmorskoj visini 203 m promatračnicu svake godine posjeti preko milijun turista!
Želite li posjetiti poznatu kulu, vrijedi unaprijed pročitati pravila ulaska i kupnje ulaznica. Najvažnije informacije koje su vam potrebne možete pronaći u našem vodiču Berlin TV Tower – sve što trebate znati prije posjeta.
Vidikovac u hotelu Park Inn
U godinama 1967-70 na sjeverozapadnoj strani trga podignuta je visoka na 125 m zgrada u hotelu Stadt Berlin. Ova zgrada ima 41 kat i može se pohvaliti titulom do danas najviša hotelska zgrada u Njemačkoj.
Trenutno se nalazi u neboderu Hotel Park Inn. No, ne zna se kada će zgrada biti dio berlinskog horizonta – još od 1990-ih planira se rušenje i podizanje modernijih nebodera na istom mjestu.
Na vrhu hotela Park Inn nalazi se otvorena promatračnica (Panorama terasa hotela Park Inn) koji se nalazi na visini 120 m. On je puno jeftinije nego TV toranj, i bolji po tome što nas ne razdvaja čaša - a moći ćemo se diviti panorami grada s poznatom kulom. Loša strana je što vidimo samo jednu stranu Berlina.
Nažalost, kao ni TV toranj, ova atrakcija nije prilagođena potrebama osoba sa smanjenom pokretljivošću. Da bismo došli do vrha, nakon što se popnemo liftom, morat ćemo se popeti stepenicama na još pet katova.
U 2022. koštala je ulaznica 4€.
Urania sat
Otkriven u Svjetski sat iz 1969. Urania (njemački Urania-Weltzeituhr) postao nezaobilazan element berlinskog krajolika. Spomenik postavljen na pod koji prikazuje točke ruže vjetrova trenutno vrijeme u 24 vremenske zone.
Je dizajnirao Erich John izgradnja cca 10 m u obliku je ikosaedra postavljenog na usku betonsku podlogu. Na njegov vrh postavljen je model solarnog sustava. Svaki od zidova središnjeg dijela zgrade prikazuje trenutno vrijeme u odabranoj vremenskoj zoni zajedno s nazivima gradova koji se u njemu nalaze.
Urania sat je popularno mjesto za sastanke od svog otkrivanja.
Fontana prijateljstva
Smješten u centru Alexanderplatza Fontana prijateljstva među ljudima (njem. Brunnen der Völkerfreundschaft) je otkriveno 7. listopada 1970. godine. Projektant fontane bio je predstavnik trenda socijalističkog realizma (socijalistički realizam) Walter Womacka.
Fontana se sastoji od 17 visećih čaura različitih veličina (najviša je na visini od cca 6,20 m), iz koje voda teče spiralno. Vanjski zid bazena fontane ukrašen je frizom s motivom faune i flore.
Konstrukcija je izrađena od raznih materijala - uključujući beton, bakar, keramiku i staklo. Promjer cijele fontane je skoro 23 m.
Učiteljska kuća s okolnom socrealističkom slikom
Prvi od nebodera podignutih u blizini Alexanderplatza bio je 54-metarska Učiteljska kuća (njemački: Haus des Lehrers), čija se izgradnja odvijala od 1962. do 1964. godine. Zgrada se nalazi na jugoistočnoj strani trga, na suprotnoj strani ulice.
Sama arhitektura nebodera vjerojatno neće oduševiti turiste koje ne zanima poslijeratni njemački modernizam, ali vrijedi prići i vidjeti sliku socrealizma koja okružuje zgradu pod naslovom Naš život (Unser Leben). Njegov autor je bio Walter Womack. Djelo koje je stvorio s ukupnom duljinom blizu 127 metara sastoji se od cca 800 000 (!) oslikane pločice. Svaka strana predstavlja drugačiju temu iz života socijalističkog društva – počevši od rada i umjetnosti, preko tehnološkog razvoja, pa do mira među komunističkim zemljama.
Zgrada je izvorno korištena za organiziranje sastanaka tijela odgovornih za obrazovanje DDR-a. Neposredno uz nju podignuta je danas kongresna dvorana Kongresni centar Berliner.
Putnička kuća s bakrenim reljefom
Još jedan od nebodera podignutih u blizini Alexanderplatza bio je Putnička kuća (njemački: Haus des Reisens). To je još jedna uređena zgrada djelo Waltera Womacka. U ovom slučaju, umjetnik je stvorio bakreni reljef manji od duljine 25 m i visina 5 m s motivom Čovjek koji prevladava vrijeme i prostor (njem. Der Mensch überwindet Zeit und Raum).
To je jedan od objekata koji je, prema planu Hansa Kollhoffa, trebao biti srušen, ali do sada taj projekt nije realiziran.
