Þingvellir: nacionalni park i povijesno okupljalište

Sadržaj:

Anonim

Þingvellir (Thingvellir) blizu 900 godina bio političko središte Islanda. Počevši s 930 skupljali ovdje parlament (Alþing)koja je odlučivala o sudbini stanovnika.

Ime područja izvedeno je iz kombinacije dviju riječi: þing (poljski parlament) i velir (poljski obični). Za mjesto susreta odabrana je duboka jaruga Almannagjákoja je nastala na spoju dviju tektonskih ploča.

U 1930. godine, u povodu tisućljeća prve narodne skupštine, nastala je Nacionalni park Þingvellir (ISl. Þjóðgarðurinn á Þingvöllum). U 2004 UNESCO je prepoznao njezine vrijednosti upisavši ga na popisa kulturne baštine.

Zbog neposredne blizine do Reykjavik (oko 40 km) Þingvellir je jedna od najposjećenijih atrakcija Islanda. Park je dio popularne turističke rute zvane Zlatni krug.

Alþing (Althing): povijesno mjesto okupljanja islandskog parlamenta

Prvi nordijski doseljenici na otok bili su prognanici i odmetnici. Početak je bio sa 871 norveški Viking Ingolf Arnarsonkoji je nakon što je optužen za ubojstvo morao napustiti rodni kraj i krenuti s ostalim doseljenicima u potragu za novim domom. Slijedili su ga drugi koji su zauzeli netaknute teritorije dotad nenaseljene zemlje.

Nedostatak kralja prisilio je stanovnike da uspostave drugačiji oblik vlasti – tim više što je svaka zajednica bila potpuno autonomna i imala svoju vlastitu vođa (isl. godi). Odlučeno je da se sazove godišnji sabor tzv Alþing (Althing)koji se trebao skupiti tijekom ljeta u ravnici na jugozapadu otoka. Prvi Alþing dogodio se u 930što to radi jedan od najstarijih još postojećih parlamenata na svijetu.

Tijekom parlamentarnih skupština demokratski se odlučivalo o novim zakonima, raspravljalo se o budućnosti otoka i izricalo presude. Jedna od najvažnijih odluka donesena je u 1000 godinakada je izglasano napuštanje poganskih bogova i prelazak na kršćanstvo. U početku su vijećanja trajala nekoliko dana, ali s vremenom jesu produžiti na tri tjedna. Raspravom je predsjedao predsjedavajući koji je biran na trogodišnji mandat.

Þingvellir je do kraja služio kao mjesto okupljanja 18. stoljeće. Parlament je imao najveću neovisnost u godinama 930-1262. Nakon 1262kada se otok predao norveškom kralju, norveški zakon je morao biti prilagođen.

Park Þingvellir također je svjedočio jednom od najvažnijih događaja u novijoj povijesti otoka - 17. lipnja 1944. godine Tu je proglašena neovisnost Islanda.

Na granici kontinenata

Nacionalni park Þingvellir ima ne samo kulturne i povijesne vrijednosti, već i geološke i prirodne vrijednosti. Nastala je na spoju dviju tektonskih ploča: euroazijske i sjevernoameričke. Cijeli krajolik prošaran je pukotinama i udubinama, od kojih su neke ispunjene kristalno čistom vodom.

Najveća pukotina je rasjeda Almannagjákoji označava istočnu granicu Sjevernoameričke ploče. Ukupna dužina mu je cca 7,7 km, s maksimalnom širinom 64 m i visina 40 m. Kroz njega teče rijeka Öxará.

Þingvellir se nalazi na sjevernoj strani tektonskog jezera Þingvallavatn (Thingvallavatn), Koji je najveće prirodno vodeno tijelo na otoku.

Þingvellir: razgled, pristup, parking

Þingvellir je najmanji od tri islandska nacionalna parka i lako ga možemo istražiti pješice. Maksimalna udaljenost između dvije ekstremne atrakcije je cca 2 km. Iz toga vrijedi planirati 1 do 2 sata.

Pažnja! Ako dođete zimi, zimske čizme (po mogućnosti s dodatnim šiljcima) su obavezni. Na licu mjesta zna biti jako sklisko, a tamo nas čekaju uzbrdice i stepenice. Tijekom našeg zimskog posjeta vidjeli smo barem nekoliko ljudi kako slijeću na tlo.

Zimi, ako su vremenski uvjeti povoljni, Park Þingvellir je dobro mjesto za promatranje sjevernog svjetla.

U sklopu parka nalazi se nekoliko parkirališta. Teoretski je moguće voziti u blizini svake od atrakcija, ali po našem mišljenju, najbolje rješenje (ako vam se ne žuri) je parkirati na jednom odabranom mjestu i istražiti park pješice.

Ulaz u park je besplatan. Za ovo se plaća parking. Dnevna naknada za osobni automobil je 750 ISK (oko 22 PLN). (od prosinca 2022.) Plaćanje se može izvršiti na automatima ili u centru za posjetitelje Hakið Centar za posjetitelje.

U Centru za posjetitelje Hakið pripremljena je interaktivna izložba Srce Islanda. Cijena karte je 1000 ISK za odraslu osobu. Djeca i adolescenti do 18 godina ulaz je besplatan. (od prosinca 2022.) Točno radno vrijeme možete provjeriti ovdje.

Ako dolazite izravno iz Reykjavika, najbolje je pratiti broj ceste 36 i odvezite se do parking P1 (koordinate: 64.255784306, -21.130331312) gdje se nalazi centar za posjetitelje Hakið Centar za posjetitelje. Zimi je ruta očišćena od snijega, no ipak vrijedi provjeriti stanje na cesti na ovoj stranici prije polaska. Parking P1 nalazi se na vrhu klanca sa stazom koja vodi dolje.

Ako se vozimo iz blizine slapa Gullfoss, najpovoljniji način je doći do ceste broj 36 te također koristiti parkiralište P1. Alternativa je krenuti na put broj 361 te korištenje jednog od parkirališta na istočnoj strani parka. Mapu parkirališta možete pronaći na službenim stranicama parka.

Þingvellir: atrakcije i spomenici nacionalnog parka

Vidikovac u Hakið centru za posjetitelje

Parking P1 i Centar za posjetitelje Hakið nalaze se na vrhu klanca. Neposredno pored njih stvorena je promatračnica s koje se pruža zadivljujući pogled na dubine klanac Almannagjá i dalje Jezero Þingvallavatn.

Još jedna vidikovca čeka nas dok hodamo niz klisuru.

Klanac Almannagjá: povijesno mjesto okupljanja islandskog parlamenta

Srce nacionalnog parka je duga i duboka klisura Almannagjákoji je služio kao zborno mjesto lokalnog parlamenta.

Svake godine ovamo su dolazili čelnici svake zajednice i obični stanovnici, za koje je to bila izvrsna prilika da upoznaju davno neviđenu rodbinu. Vjerojatno bi ovaj događaj mogao privući i do nekoliko tisuća Islanđana. Sabor je sazvan tijekom ljeta kako vremenski uvjeti ne bi blokirali stanovnike koji žive dalje na otoku.

Najvažnije mjesto sastanka bilo je Stijena prava (isl. Lögberg). Na njegovom summitu sjedio je predsjednik Sabora koji je publici najavljivao nove vijesti i zakone, a svaki sudionik mogao je s njim ući u raspravu.

Jedan od najvažnijih zadataka predsjednika bio je naučiti napamet sav islandski zakon. Postojalo je čak i pravilo da svake godine mora izrecitirati trećinu gradiva, pa mu je za izlaganje svih zakona trebalo pune tri godine.

Islandska zastava sada se vijori na vjerojatnom mjestu Stijene prava.

Drekkingarhylur i druga stratišta

U blizini mjesta održavanja parlamentarnih skupština nalazimo duboku akumulaciju tzv Drekkingarhylur (pol. utopljeni bazen)koji vas podsjeća na najmračnija vremena u povijesti otoka.

Prije samo nekoliko stoljeća tu su utapane žene optužene za preljub, čedomorstvo ili nemoral. Njihova smrt nije bila humanitarna – stavili su ih u vreću, bacili u vodu i mirno čekali da se prestanu kretati.

Na putu sjevernije bilo je i drugih mjesta namijenjenih ubijanju zatvorenika. Nešto dalje naći ćemo mjesto tzv Höggstokkseyrigdje su muškarcima odrubljene glave. U kanjonu Brennugjá (Plameni kanjon na poljskom) pale su hrpe za navodne čarobnjake i vještice. Ležanje unutra kanjon Stekkjagjá rock zove Gálgaklettur bio je, pak, rezerviran za one osuđene za krađu koji su bili obješeni.

Informativne ploče podsjećaju na lokaciju ovih mjesta.

Nisu sve kazne završavale smrću – tzv "Put pogubljenja" uključivao je i mjesto za udaranje.

Ovdje je vrijedno naglasiti da je razdoblje najokrutnijih represija već palo u moderno doba. Prvi doseljenici kažnjavali su svoje suborce privremenim ili trajnim progonstvom. Prvi kazneni zakon tzv Jónsbók uveden tek u 1280. Iako je dopuštao strože kazne, poput mučenja ili smrti, one su se primjenjivale samo u slučaju najvećih zločina.

Sve se pretvorilo u 1564. godine zahvaljujući novom kodu tzv Stóridómurkoji je uveden na inicijativu danskog kralja. Njegov je cilj bio moralno popraviti društvo. Uveo je okrutne kazne čak i za manje moralne prijestupe, kao što je mješoviti brak.

Pouzdano se zna da u 1602-1750 učinjeno barem 72 pogubljenja. U to je vrijeme bilo utopljeno 18 žena, odrubljena glava 30 muškaraca, 9 osoba spaljena na lomači, a a 15 optuženih o krađi obješen.

Slap Öxarárfoss

Slapovi su sastavni dio islandskog krajolika. Jedan od njih, Öxarárfoss, također možemo pronaći u parku Þingvellir. On je previsoko 20 metara, a zimi se uglavnom smrzava, izgleda fenomenalno.

Krvava vrata iz Game of Thrones

Obožavatelji Game of Thrones, nakon što vide vodopad Öxarárfoss, mogu se pomaknuti nekoliko stotina metara sjevernije - prema klancu koji je glumio u seriji Krvava vrata, tj. nemoguća ulazna točka na teritorij doline Arryn.

Ova lokacija pojavila se u sudbonosnoj sceni četvrte sezone kada Sandor Clegane (The Hound) zajedno s Arya Stark tamo su stigli nakon dugog putovanja samo da bi saznali da je tetka mlade Starkówne mrtva.

Crkva Þingvallakirkja

Iznimno šarmantan spomenik parka je mala drvena crkvica s 1859. godine. To nije prvi hram podignut na ovom mjestu - prva je kapela sagrađena na početku XI stoljeće, nedugo nakon što su stanovnici kršćanstva postali prihvaćeni.

Crkva je obično zatvorena, ali uz nju se organiziraju vođeni izleti. Trenutno radno vrijeme možete provjeriti ovdje.

Hram je okružen malim grobljem.

Ljetna rezidencija premijera Islanda

Uz crkvu Þingvallakirkja nalazi se skromna ljetna rezidencija islandskog premijera. Kompleks se sastoji od pet međusobno povezanih zgrada.

Silfra Fissure i Davíðsgjá: ronjenje u kristalno čistoj vodi

Jedinstvena atrakcija nacionalnog parka je mogućnost ronjenja u jednu od dvije pukotine nastale tijekom vulkanske erupcije. Odlikuje ih izuzetno kristalna i bistra voda - prosječna vidljivost je oko 100 metara.

Najpoznatija od pukotina je Silfra, koja je nastala točno na spoju dviju tektonskih ploča. Zanimljivo je da se voda u ovoj pukotini nikada ne smrzava i ima sličnu temperaturu tijekom cijele godine (2-4 °C).

Pažnja! Ako želimo roniti, moramo koristiti usluge jedne od certificiranih tvrtki. Nije moguće samostalno roniti.

Druga opcija je ronjenje.