Hadrijanova knjižnica (grčki: Βιβλιοθήκη του Αδριανού) jedno je od najvažnijih arheoloških nalazišta u Ateni.
Ulaz u prostor knjižnice nalazi se neposredno uz prometni trg Monastiraki, nekoliko stotina metara sjeverno od atenske Akropole.
Povijest i arhitektura
Antičko razdoblje
Knjižnica je izgrađena tijekom velike obnove Atene koju je pokrenuo rimski car Hadrijan u 132 godine . Kompleks je izgrađen sjeverno od rimske Agore.
Zgrada je imala oblik rimskog foruma. Unutra je vodio jedan monumentalni ulaz (nazvan propylye), koji je bio zatrpan potresom 1651. godine. Pročelje knjižnice bilo je ukrašeno stupovima u korintskom redu. U istočnom dijelu kompleksa čuvale su se knjige, a peristil (unutarnje dvorište) uređivao je bazen.
Zgrada knjižnice je dosta stradala tijekom racije Heruli u 267 godina. U godinama 276-282 započela je izgradnja utvrda za zaštitu povijesne jezgre Atene u koju su ugrađeni zidovi knjižnice.
bizantsko razdoblje
Na početku 5. stoljeće na mjestu peristila podignuta je prva kršćanska crkva u Ateni. Zgrada je građena na četverolisnoj osnovi. Ova je crkva vjerojatno napuštena nakon slavenske invazije VI stoljećei u 650 godina Zamijenjena je veličanstvenijom trobrodnom bazilikom, koja je uključivala i glavnu zgradu knjižnice.
Na kraju XI stoljeće bazilika je srušena. Na njenom mjestu s početkom XII stoljeće crkvica zvala Menagi Panaglia (Poljska velika crkva Gospe)koja je vjerojatno prva u Ateni dobila naslov katedrale. Hram je srušen tijekom arheoloških radova u 1885. godine.
Oko XII stoljeće Uz Hadrijanovu knjižnicu izgrađen je još jedan hram - crkva Agios Asomatos sta Skalia (poljski arhanđel Mihael na stepenicama). Sa sjeverne strane prilijepio je uz pročelje knjižnice, ali nije preživio do našeg vremena.
Razdoblje turske okupacije i moderno doba
Za vrijeme turske okupacije dio nekadašnjeg kompleksa služio je kao bazar, a u ostatku su se gradile kuće za bogate stanovnike. Kraj antičke građevine pao je na drugu polovicu 18. stoljećekada su srušeni opsežni fragmenti antičke građevine, pripremajući teren za izgradnju novog sjedišta osmanskog namjesnika.
Nakon što su Grci u prvom polugodištu ponovno stekli neovisnost XIX stoljeća nekadašnji kompleks gubernije pretvoren je u garnizon, a ostatak kompleksa korišten je kao novo trgovačko središte.
Na kraju XIX stoljeća započela su iskapanja i ranomoderne zgrade su rušene korak po korak. Iz 2004 Hadrijanova knjižnica otvorena je za posjetitelje.
Posjet Hadrijanovoj knjižnici
Hadrijanova knjižnica nije jedna od atrakcija koje ne smijete propustiti kada putujete u glavni grad Grčke. Malo se sačuvalo i od same antičke knjižnice i od bizantskih crkava podignutih u njezinim granicama. Sa strane trga Monastiraki jasno je vidljivo monumentalno pročelje s kolonadom (najbolji očuvani dio zgrade).
No, ako nas zanima povijest, vrijedi odvojiti vrijeme i posjetiti arheološko nalazište. Tim više za posjet Hadrijanovoj knjižnici potrebno nam je cca Trideset minuta.
Što ćemo vidjeti na licu mjesta?
- pročelje knjižnice s kolonadom (vidljivo i izvan arheološkog nalazišta), na kojoj se mogu vidjeti ostaci kršćanskih fresaka,
- fragmenti zida knjižnice,
- temelji crkve s 5. stoljećekoji je podignut na mjestu peristila knjižnice,
- izolirani ulomci podnog mozaika s floralnim motivima iz 5. stoljeće.
Na mjestu iskopavanja nastao je i mali muzej s nalazima s ovog područja. Najveće blago zbirke je blizu Kip od 3 metra koji predstavlja božicu Nike (poljski: Pobjeda)izrađen od jednog komada pentelitskog mramora.
Kip je pronađen u 1988 u temeljima turske cisterne, koja je sagrađena u blizini južnog krila knjižnice. Spomenik je do danas preživio u relativno dobrom stanju, ali bez glave, ruku i krila.
Izvorni položaj kipa nije siguran. Moguće je da je bila dio veće skupine koja je ukrašavala ulaz u rimsku agoru, a u Hadrijanovu knjižnicu premještena je tek tijekom restauracije na početku 5. stoljeće.
Osim kipa Atene Nike, muzej ima još nekoliko eksponata, poput komada ukrasa ili antičkih i ranokršćanskih posuda, ali ne mnogo.
Hadrijanova knjižnica: ulaznice, radno vrijeme, praktične informacije
Na arheološko nalazište možemo ući kupnjom jedne karte ili propusnice za sedam atenskih arheoloških nalazišta.
Cijena pojedinačne karte ovisi o sezoni. Cijena ulaznice za odrasle:
- od 1. travnja do 31. listopada: 6€,
- od 1. studenog do 31. ožujka: 3€.
Osobe mlađe od 25 godina ulaze besplatno. Seniori stariji od 65 godina imaju pravo na 50% popusta.
Cijena pojedinačne karte je toliko visoka da je posjet rimskoj agori najisplativiji pri kupnji propusnice na sedam antičkih spomenika Atene u cijeni 30€. Obuhvaća: Akropolu, grčku agoru, rimsku agoru / Forum, Hadrijanovu knjižnicu, groblje Keramejkos, arheološko nalazište Lykeion i hramove Zeusa olimpskoga. Propusnica vrijedi pet dana. Za to vrijeme možemo jednom ući u svaku od atrakcija.
Pažnja! U slučaju pretplate nema zimskog popusta.
Trenutno radno vrijeme i dane slobodnog ulaza možete pronaći ovdje.
