Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!

Grčka poznat je po brojnim ostacima antičkih vremena, kada je bio moćan na gotovo svim područjima. Heleni tog vremena, međutim, nisu uspjeli provesti ambiciozni projekt prevlake koji povezuje Peloponez s ostatkom Grčke, te viziju učiniti stvarnošću Korintski kanal morali ste čekati do do kraja 19. stoljeća.

Korintski kanal: osnovne informacije

Korintski kanal odsijeca Peloponeski poluotok od kopnene Grčke, pretvarajući ga u de facto otok i međusobno ga povezuje Saronski zaljev S Korintski zaljev. Iskopan je na najužem mjestu kratke prevlake tzv "istmus" (vrat)što je bila jedina veza između Peloponeza i ostatka Grčke.

Kanal je cca 6,4 kilometara, sa širinom od nešto više 21 metar a visine dosežu ujednačene 79-90 metara. Njegove stijenke su izrezane pod tako malim kutom da se, gledajući ih odozgo, mogu činiti gotovo ravnima. Zanimljivo, iskopan je na razini mora i nema prevodnice, što je u početku predstavljalo popriličan problem za brodovlasnike – različita vremena plime u oba zaljeva dovode do jakih plimnih struja u samom kanalu.

No prijelaz je preuzak za potrebe današnjeg svijeta, uostalom brodovi širine preko cca. 18 m. Danas Korintski kanal uglavnom koriste manja plovila ili turistički brodovi. Očito ima jednosmjerni promet, a najveća plovila moraju biti vučena posebnim tegljačem.

Do sada se bacalo preko kanala 6 mostova, uključujući jedan željeznički i jedan privatni. Glavni most za automobilski promet iz turističke perspektive izgleda doista neugledno i kada ga prođemo automobilom (ili kao putnik u autobusu), možda nećemo niti primijetiti da smo upravo prošli poznati prijelaz.

Povijest Korintskog kanala

Diolkos: kopnena alternativa kanalu

Prvi planovi za kopanje kanala pojavili su se na skretanju VII / VI st. pr. Začetnik ovog ambicioznog projekta bio je Perijandar, drugi tiranin Korinta, grada-države najvećih sila u grčkom svijetu.

Grčki polisi veliki su dio svog prosperiteta dugovali pomorskoj trgovini i jakoj mornarici. Sam Korint se, međutim, nalazio na sjevernoj strani prevlake i bio je okrenut prema Korintskom zaljevu, pa su brodovi koji su išli u Atenu ili na egejske otoke morali oploviti cijeli Peloponez i preklapati se oko 700 km.

Pogledajmo kartu:

Unatoč nedostatku uspjeha u iskopavanju samog tunela u Periandrovo vrijeme, uspješno je izveden još jedan projekt - stvaranje ceste koja povezuje obje uvale tzv. Diolkoskoji je trebao služiti za prijevoz … brodova.

Trasa je bila obložena masivnim vapnenačkim pločama širine od 3,4 do 6 m i tekao je gotovo paralelno s ranomodernim Korintskim kanalom. U sljedećim je stoljećima nekoliko puta moderniziran i mogao se uspješno koristiti i u srednjem vijeku.

Nije do kraja poznato kako je izgledao sam proces transporta. Povjesničari i istraživači pretpostavljaju da su se radije vukli manji čamci nego veći brodovi, ali također nije bilo prepreka za transport trier (troredne grčke galije). Sam proces je, međutim, zahtijevao puno ljudskog rada. Vjerojatno bi moglo potrajati oko 3 sata da se vuče plovilo srednje veličine od zaljeva do zaljeva i da je gotovo radno intenzivan 200 ljudi.

Dakle, to nije bilo idealno rješenje, a često je bilo isplativije prevoziti samo robu i stavljati svoje brodove na drugu stranu. Bez obzira na te neugodnosti, ruta Diolkos je pomogla razvoju trgovine i povećala gospodarski potencijal Korinta.

Još jedan neuspješan pokušaj

Uslijedili su kasniji pristupi kopanju kanala 300 i blizu 600 godinama kasnije. Drugi od ovih pokušaja, počevši od god 67. godine poslije Krista a pokrenuo je car Neronbio najbliži uspjehu. Do posla je bio angažiran 6000 Židovski ratni zarobljenici, a car je simbolično zabio prvu lopatu. Nažalost, projekt je prekinut prije završetka radova te se odustalo od izgradnje.

Moderna realizacija projekta

Nakon neuspjeha projekta koji je podržao Nero, ideja o iskopavanju napuštena je na desetak stoljeća i tek je vraćena XIX stoljeća. U 1821. godine izbijanje svehelenskog nacionalnog ustanka danas poznatog kao Grčki rat za neovisnost, koji je doveo do osnivanja moderne grčke države. Ubrzo nakon toga, pitanje jarka postalo je pitanje nacionalne važnosti, no nakon studije izvodljivosti francuskih inženjera pokazalo se da je cijena previsoka za mogućnosti tek preporođene države.

Projekt je vraćen u 1869. godine, a impuls je bio završetak izgradnje Sueskog kanala. U početku su izvođači radova trebali biti Francuzi odgovorni za radove na Panamskom kanalu, no banke su odbile njihove zahtjeve za financiranje. U 1881. godine Mađarska je preuzela odgovornost za rez István Türr. Na suradnju je pozvao inženjera koji nosi njegovo ime Béla Gerster, koji je nekoliko godina ranije sudjelovao u obilježavanju trase Panamskog kanala.

Iako na kraju također nisu završili projekt jer su prerano ostali bez financijskih sredstava, radovi su već toliko uznapredovali da je u 1890. godine Gradnju su nadzirale grčke vlasti i jarak je završen bez većih problema.

Posjet Korintskom kanalu

Ako želimo vidjeti jarak u punom sjaju, trebali bismo ga pronaći na karti stari most preko Korintskog kanala (grčki: Παλαιά Γέφυρα Ισθμού, koordinate: 37.927055, 22.994532)s kojeg možemo slobodno promatrati prijelaz. Ako krenemo autocestom, možda nećemo ni primijetiti kada smo s druge strane.

Čini se da je susjedstvo starog mosta kvintesencija moderne Grčke. Odmah do nje, na kopnenoj strani, na malenom je trgu spomenik koji podsjeća na mađarske graditelje kanala. Kvart je ispunjen pomalo zapuštenim trgovinama, benzinskim postajama i tavernama. Stalno se čuje buka i trube. A za desert kućica za pse s psom koji se lijeno proteže 10 metara dalje.

Kad ste tamo, najbolje je prijeći most u oba smjera i pogledati krajeve kanala s obje strane. Ako nas ne tjera vrijeme, onda definitivno vrijedi pričekati neko vrijeme na brod koji prolaziiako to nisu baš precizni pojmovi, osim kruzera, većina brodova ne prolazi sam kanal, već ih vuče sićušni tegljač.

Za lijepog vremena primijetit ćemo mornare koji se odmaraju na brodu, a ako budemo imali sreće, naići ćemo na brod širok gotovo koliko i sam kanal.

U toplom mjesecu mogu uskočiti i pustolovniji čitatelji bungee. Navodno je to zabavna avantura, ali nas nisu uvjerila uvjeravanja u odgovarajuću širinu kanala i punu sigurnost;)

Kako doći do Korintskog kanala

Ako želite vidjeti Korintski kanal dok ste u Ateni, imate nekoliko mogućnosti. Najprikladniji način je da se odvezete vlastitim ili unajmljenim automobilom. Ispred starog mosta je parking. Vrijedi se prisjetiti da je sam prijelaz, unatoč impresivnoj veličini, atrakcija koja oduzima malo vremena (pogotovo kada brzo naiđemo na brod koji prolazi). Samo smo planirali izlet na Peloponez na način da možemo pogledati i sam kanal. Ako imate više vremena i zanima vas antičko doba, možete se dodatno odvesti prema Korintskom zaljevu i vidjeti fragment Diolkosove rute.

Alternativni načini dolaska do područja starog mosta:

  • autobusom iz Atene - putovanje traje oko sat vremena, ali treba unaprijed provjeriti koji od autobusa koji idu na Peloponez staje na samom mostu. Autobusi iz Atene za Peloponez polazit će s autobusnog kolodvora Kifisos,
  • taxi - možemo dogovoriti termin s taksistom koji će nas odvesti iz Atene ili Korinta do područja starog mosta i nazad,
  • putovanje cestom ili turistički taksi, koji će nas osim Korintskog kanala odvesti do drugih atrakcija Peloponeza.

Krstarenje Korintskim kanalom

Drugi način da se divite kanalu je vožnja turističkim brodom. Nudi ga nekoliko tvrtki, a cijeli obilazak traje od 60 do 90 minuta. Prilikom odabira određenog prijevoznika vrijedi odmah provjeriti vrijeme polaska jer neki od njih organiziraju samo jedan let ujutro.

Korintski zaljev i ostaci ceste Diolkos

Jedna od svrha našeg obilaska kanala bila je vidjeti ostatke početnog dijela antičke ceste Diolkos. Međutim, ispostavilo se da su ruševine nekoliko golemih kamenja ubodenih u vodu i djelić rute koja vodi duž površine.

No, to nam nije pokvarilo raspoloženje, jer smo na licu mjesta mogli pogledati izravno u unutrašnjost kanala i prošetati vjetrobranom u obliku nasipa koji s obje strane okružuje ulaz u kanal.

Pogled s vjetrobrana, kako na strani Peloponeza tako i na kopnu, pruža lijepe poglede i omogućuje vam da snimite lijepe fotografije. Inače, možemo popričati s domaćim ljubiteljima ribolova.

Ulazak u kanal strogo je ograničen i nadziran pokretnim mostom, po kojemu lako možemo hodati pješice, želeći ići na drugu stranu. Imajte na umu, međutim, da ako odemo na drugu stranu, a most se otvori samo da pusti brod unutra, prolaz može biti blokiran i do sat vremena.

Zanimljive činjenice o Korintskom kanalu

  • godišnje protječe kroz kanal preko 11.000 brodova,
  • procjenjuje se da je od otvaranja kroz njega prošlo više od 1,5 milijuna brodova!
  • na izgradnji prijelaza radilo do 2.500 radnika,
  • kanal utorkom radi modernizacije,
  • kanal je ozbiljno oštećen tijekom Drugog svjetskog rata, u 1941. godine došlo je do borbe za most između britanskih i njemačkih trupa.

Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!

Kategorija:

Europa