Dabrovi su dobro prilagođeni poluvodenom životu, s gustim vodootpornim krznom, spljoštenim repom koji služi kao kormilo, zatvorenim nosnicama i ušima te prozirnom očnom membranom. Dabrovi su jedni od najvećih živih glodavaca na svijetu. Što još ne znate o ovom zanimljivom glodavcu? Upoznajte zanimljive činjenice i informacije o dabrovima.
1. Dabrovi su vodozemci koji se smatraju najvećim glodavcima u Euroaziji. Može težiti tridesetak kilograma i uglavnom je povezan s vrlo jakim sjekutićima, zahvaljujući kojima može prožvakati deblo i ljuskavi rep.
2. Dabrovi su biljojedi i hrane se uglavnom zelenim biljem i gutljajem listopadnog drveća i grmlja.
3. Dabrovi se nalaze u Sjevernoj Americi, Europi i Aziji, a najčešće se nalaze uz rijeke u listopadnim šumama, gdje grade kućice, brane i jazbine.
4. U obitelji glodavaca dabrovi imaju najveći mozak u odnosu na težinu cijelog tijela, stoga mogu djelovati vrlo logično i sustavno prilagođavati okoliš vlastitim potrebama.
5. U sedamnaestom stoljeću Vatikan se složio da se meso dabra treba jesti tijekom korizme. Ovu odluku potkrijepio je argument da je životinja s ljuskama na repu koja puno vremena provodi u vodi povezana s ribom. Bila je to, naravno, pogreška.
6. Tijelo im je aerodinamičnog oblika, pa dabrovi vrlo dobro plivaju i rone. Dodatna prednost je treći, prozirni kapak, koji je namijenjen zaštiti očiju tijekom ronjenja.
7. U jednom od nacionalnih parkova u Kanadi pronađena je najmoćnija brana koju su izgradili dabrovi. Konstrukcija je bila duga 850 metara. Za izradu brane dabrovi koriste kamenje, šljunak i grane kako bi regulirali protok vode i zaštitili svoje jame od poplava. Nijedna druga životinja ne može kontrolirati razinu rijeka.
8. Pod vodom mogu izdržati i do četvrt sata i, poput pingvina, rep im služi kao volan.
9. Dabrovi imaju žute ili crvene zube, što nije znak njihovog lošeg stanja. Ova boja ukazuje na visok sadržaj željeza u glazuri.
10. Ispod repa dabrova oba spola nalazi se vrećica u kojoj proizvode tvar jakog, specifičnog mirisa. Služi za obilježavanje svog teritorija, a vlastito mjesto u šumi im je od velike važnosti.
11. Poput mačaka, dabrovi imaju brkove, koji su senzorne dlake. Zahvaljujući njima, mogu se kretati čak iu vrlo prljavoj vodi, ne videći ništa.
12. Repertoar zvukova dabrova je prilično loš. Kada mora upozoriti svoju obitelj na opasnost, lupi pljosnatim repom o površinu vode, što se odmah ispravno očita.
13. Ako u prirodnim uvjetima dabrovi ne mogu iskopati rupu za sebe i svoju obitelj, onda grade lože, odnosno kuće od grana, mulja i rizoma. Gotovo svakodnevno dabrovi unose promjene u strukturu i dorađuju detalje, a prije zime učvršćuju konstrukciju kako bi preživjeli hladno razdoblje bez oštećenja.
14. Dabrovi su monogamni i poštuju svog izabranog partnera tijekom cijelog života, zajedno brinu o mladima. Iz jedne trudnoće obično se rodi nekoliko beba dabrova.
15. U prošlosti je dabrova mast služila za osvjetljavanje i grijanje prostorija, krzno od dabra za izradu zimske odjeće, a meso je bilo hranjiv obrok, osobito zimi.
16. Hrana koju dabrovi spremaju neposredno prije zime odlazi u smočnicu u obliku splavi uronjene u vodu pored jazbine ili kuće. Kako bi se izbjegli veliki gubici, takva je splav vrlo čvrsto pričvršćena za obalu i dno. Ako dabrovi žive uz rijeku koja juri, kopaju jazbine koje im postaju zimnica. Takva skladišta zauzimaju nekoliko četvornih metara, a u planinama, s mraznim zimama, mogu doseći veličinu studija. Rekordno skladište dabra bilo je čak sedamdeset četvornih metara.
17. Castoreum je izlučevina koju proizvode dabrovi, kojom redovito mašću svoje krzno i, u kombinaciji s mokraćom, obilježavaju područje. U industriji se, zahvaljujući snažnoj mošusnoj aromi, koristi za pojačavanje aroma sapuna i pudera. Prije nekoliko stotina godina vjerovalo se da ima ljekovita svojstva, ali nijedna studija to nije potvrdila.
18. Meso dabra je mekano, sočno, nježno i niskokalorično, a prskanje je naziv zapečenog dabrovog repa, koji je nekoć bio poslastica na badnjačkoj večeri.
19. Dabrovi jako brinu o svom krznu. Nakon izlaska iz vode vraćaju se u svoju jazbinu, gdje se dugo oslobađaju od vode i strpljivo masiraju sljedeće dijelove tijela. Zatim ih temeljito namažu izlučevinama iz analnih žlijezda.
20. Dabrovi mogu biti vrlo postojani štetnici za ljude. Ponekad reguliraju tok rijeke na način da poplave obradive površine poljoprivrednika. Više puta probijaju poplavne nasipe, blokiraju ceste granama posječenih stabala i na isti način uništavaju dalekovode.