Smog je vrlo štetna atmosferska pojava koja se sastoji u miješanju magle s raznim vrstama zagađivača zraka poput dima ili ispušnih plinova automobila. Riječ smog dolazi iz engleskog jezika i kombinacija je još dvije riječi: smoke i fog, što znači dim i magla. U prošlosti se u poljskom jeziku koristila i riječ smoky koja je nastala po uzoru na engleski ekvivalent.
Trenutno se, međutim, za opisivanje štetne atmosferske pojave koristi samo termin smog posuđen iz engleskog. Prašina i razni nepoželjni kemijski spojevi sadržani u smogu izrazito su nezdravi za ljude, jer pri disanju lako mogu dospjeti u pluća, što može uzrokovati mnoge mučne i teško lječive bolesti.
Najveći razmjeri ove po zdravlje opasnog fenomena javljaju se u blizini velikih urbanih aglomeracija s najvećim brojem industrijskih centara i velikim brojem automobila na ulicama.
Smog se dijeli na dvije vrste: londonski smog i smog tipa Los Angelesa. Razlikuju se po sastavu kao i vremenu i mjestu nastanka. Londonski smog javlja se u mjesecima od studenog do siječnja u umjerenoj klimatskoj zoni. Smog tipa Los Angelesa pojavljuje se u suptropskim klimatskim zonama, uglavnom ljeti.
Kako nastaje smog?
Tijekom rada tvornica i drugih industrijskih objekata stvaraju se nezamislive količine dima, ispušnih plinova i drugih štetnih tvari i kemijskih spojeva. Među njima mogu biti, na primjer, sumporni oksidi i dušikovi oksidi, kao i čvrsti zagađivači, t.j. suspendirana prašina. Emitiraju se u atmosferu, što znači da se lako mogu miješati s mikroskopskim kapljicama vode suspendiranim u zraku u obliku magle.
Tvornice su odgovorne za veliki dio užasnog onečišćenja zraka, ali ne samo da su one krive. Cijeloj frci doprinose i samci. Sama vožnja autom i spaljivanje ugljena, drva ili, još gore, smeća u pećima je prava katastrofa za relativno čist zrak. Čovjek je u potpunosti odgovoran za ono što se događa s našom atmosferom.
Da nije bilo naših štetnih aktivnosti, zrak bi bio čist, a Zemlja lijepa i zelena. Međutim, razmjer ozbiljnosti fenomena smoga ne ovisi samo o količini dima i ispušnih plinova koji se emitiraju. Hoće li zagađenje ostati iznad grada ili će odletjeti negdje drugdje ovisi, između ostalog, o terenu i klimi na određenom mjestu.
Uz sličnu količinu dima koja se ispušta iznad grada u dolini u kojoj gotovo nikad ne puše i gdje je vrijeme vjetrovito, a teren je prilično ravan, koncentracija prašine neće biti ista.
U slučaju vjetrovitog grada, smog će se razrijediti i širiti tako da lokalni zrak neće biti zagađen kao zrak u gradu koji se nalazi u dolini.
Je li smog opasan za zdravlje?
Da. Visoka koncentracija prašine može biti ozbiljna prijetnja našem zdravlju. Smog je štetan prvenstveno za naše dišne puteve. Prašina i kemikalije u zraku mogu uzrokovati alergije ili astmu i napade astme.
Visoka izloženost smogu također može stvoriti prijetnju u obliku egzacerbacije kroničnog bronhitisa i uzrokovati iznenadno zatajenje dišnog sustava, pa čak i paralizu krvožilnog sustava.
To su, naravno, ekstremni slučajevi, ali izloženost dugom izlaganju smogu povezana je s visokim rizikom i ne treba ga podcjenjivati. Prema nekim studijama, smog je također, u minimalnoj mjeri, uzrok brže smrtnosti od prirodnih uzroka. Neki znanstvenici čak tvrde da udisanje onečišćenog zraka od strane trudnice povećava rizik od razvoja autizma u nerođenog djeteta.
U velikim gradovima, gdje su razmjeri problema zaista veliki, također je znatno veća učestalost raka pluća. To može imati znanstveno opravdanje jer se hlapljivi policiklički aromatski ugljikovodici, koji se često nalaze u smogu, klasificiraju kao karcinogeni spojevi.
Kako se zaštititi od smoga?
Život u velikim gradovima ima svoje prednosti, ali kada je riječ o čistoći zraka, takva lokacija se ne može svrstati u dobru. Živeći u takvoj aglomeraciji, vrijedi paziti da se ne izložite tolikom kontaktu s njom, unatoč velikoj zagađenosti zraka.
Prije svega treba ograničiti vrijeme koje provodimo na “svježem” zraku. Duge šetnje u ovom slučaju nisu najbolja opcija za nedjeljno poslijepodne. Zanimljivo, ako se pitate kako trenutno izgleda problem onečišćenja zraka u pojedinom gradu, možete to provjeriti na stranicama Glavne inspekcije zaštite okoliša.
Ako se jednog dana pokaže da je smog izrazito jak, onda razmislite je li doista potrebno napustiti kuću tog dana. Živeći u gradu koji je "poznat" po velikoj količini smoga, maska protiv smoga može se pokazati korisnim uređajem.
U Poljskoj nije baš popularan, ali u azijskim zemljama uobičajeno je vidjeti ljude koji nose maske. Dobra maska može zadržati veliku većinu nečistoća. Takva učinkovitost uređaja čini ulaganje u njega doista isplativo. U takvoj situaciji, ako nam se prohtije, možemo staviti masku i bez straha otići u dugu nedjeljnu šetnju.