Smješten na periferiji Berlina Citadela Spandau (njemački: Zitadelle Spandau) jedna je od najbolje očuvanih renesansnih bastionskih tvrđava u Europi.
Povijesni vojni spomenik danas djeluje kao muzejski kompleks. Nekadašnji vojni objekti danas su zauzeli povijesni muzeji koje možemo posjetiti nakon kupnje jedne zajedničke ulaznice. U zidinama citadele nalazi se i najstarija građevina u njemačkoj prijestolnici - koja datira od početaka XIII stoljeće Julijev toranj.
Povijest i arhitektura
Arheološki nalazi pokazuju da je mjesto moderne citadele već na pola puta XI stoljeće bilo je slavensko uporište. Iskopavanja u blizini zapadnog zida zavjese iznijela su na vidjelo ostatke utvrda od drveta i zemlje.
Na istom mjestu, na ušću rijeka Spree i Havel, o 1180 zidani dvorac sagradili su markgrofovi Brandenburga iz Askanska dinastija. Na početku XIII stoljeće završena je izgradnja postojećeg Julijev toranji u XV stoljeće odmah do nje nalazi se reprezentativna palača (glavna zgrada dvorca, njemački Palas) s monumentalnom gotičkom Super dvorana, služeći izbornicima (vladarima) Brandenburga za organiziranje službenih svečanosti.
FOTOGRAFIJE: Zapovjednikova kuća (muzej citadele) - posjet citadeli Spandau u Berlinu
U XV stoljeće tvrđava je postupno počela gubiti na važnosti. To je bilo zbog činjenice da su predstavnici obitelji preuzeli vlast u Brandenburgu Hohenzollernskoji su za sjedište odabrali obližnji Berlin (do Iz dvadesetog stoljeća Spandau je bio samostalan grad). U sličnom razdoblju došlo je do širenja topništva, jer se dobro nosilo s razbijanjem zidina srednjovjekovnih dvoraca.
FOTOGRAFIJE: Oružarnica (muzej grada Spandaua) - posjet citadeli Spandau u Berlinu
U Šesnaesto stoljeće birač Joakim II odlučio postojeći dvorac preobraziti u citadelu u renesansnom stilu. Glavna zadaća novog kompleksa bila je zaštita susjednog Berlina. Projekt je bio od strateškog značaja, ali je zahtijevao i znatne financijske izdatke koji su prikupljeni zahvaljujući velikodušnosti aristokracije, crkve i okolnih mjesta.
Talentirani inženjer nazvan po njemu zamoljen je da stvori projekt Francesco Chiaramella de Gandino. Arhitekt je došao iz Italije, kolijevke renesansnih bastionskih utvrda. Tvrđavu je projektirao na gotovo ravnom kvadratnom planu s četiri bastiona (u obliku vrha strijele) u svakom kutu. Udaljenost između bastiona iznosila je cca 300 m. Cijeli kompleks bio je okružen vodom, a ulaz je bio moguć samo preko mosta s južne strane. Građevinski radovi počeli su oko 1560. godine, a 34 godine kasnije gotovo sve zgrade u kaštelu bile su spremne.
FOTOGRAFIJE: Zapovjednikova kuća (muzej citadele) - posjet citadeli Spandau u Berlinu
Kroz svoju povijest tvrđava je doživjela dvije velike rekonstrukcije. Prvi se dogodio nakon događaja iz 1813. godine (vrijeme Napoleonovih ratova), kada je prilikom ponovnog preuzimanja kompleksa iz francuskih ruku uništen značajan dio južnog dijela kaštela.
Tada je 1930-ih izvršena velika modernizacija. Nacističke vlasti su u citadeli osnovale vojni laboratorij, gdje je čak 300 zaposlenih bavio se istraživanjem učinkovite obrane od napada plinom i razvojem novog kemijskog oružja. Nakon završetka Drugog svjetskog rata kompleks je prestao funkcionirati kao vojni i danas je turistička atrakcija.
Posjet Citadeli Spandau
Za miran posjet kaštelu dobro je planirati više-manje 2 sata. Na licu mjesta ćemo prošetati dvorištem i utvrdama, ući na vidikovac Juliusz Tower i posjetiti nekoliko muzeja smještenih u raznim zgradama kompleksa.
Nakon kupnje ulaznice, dobit ćemo kartu i vrijedi je iskoristiti kako ne biste propustili niti jednu izložbu. Neki od njih su zaista zanimljivi i čak bi se mogli uzeti u obzir za skrivene dragulje Berlina.
Citadela Spandau: odabrani spomenici i atrakcije
Zapovjednikova kuća: Muzej Citadela
Naš obilazak možemo započeti s muzejom usredotočenim na povijest kaštela i povijest njegovih srednjovjekovnih prethodnika. Izložba je smještena u reprezentativnim prostorijama tzv kuća zapovjednika 1563. godinekoja je uz glavna vrata citadele.
Posjetitelje čekaju informativne ploče na dva jezika (njemački i engleski), makete (uključujući fantastičnu maketu srednjovjekovnog dvorca), karte, arheološki nalazi, pruski novčići, fotografije i predmeti vojnika stacioniranih u tvrđavi.
Zbirka možda nije najveća, ali će nam omogućiti da bolje upoznamo povijest kompleksa.
Julijev toranj (njemački Juliusturm)
Najstarija građevina u kaštelu, a ujedno najstarija zgrada u modernom Berlinu, podignuta je okolo 1230. Julijeva kula.
Zgrada je jedna od rijetkih koja je preživjela transformaciju srednjovjekovnog dvorca u renesansnu citadelu. Dizajneri nove pretpostavke morali su cijeniti o 3,6 m zidova unutar kojih je bilo moguće sigurno pohraniti i najvrjednije predmete.
Tako je kula korištena nakon što je dovršena godine 1870-71 francusko-pruski rat. Na temelju odredaba mirovnog ugovora Francuska je bila dužna platiti njemačkoj strani znatan doprinos vrijedan više od današnjih milijardu eura.
Koja se sastoji od 1200 škrinja ispunjenih zlatnicima za blago, zvali Nijemci carsko ratno blago (njemački Reichskriegsschatz), do 1919. godine deponirano je u Juliusturmu. Iako danas zlatu nema ni traga, nekadašnja namjena zgrade podsjeća na ogromna ulazna vrata.
Trenutačno je unutrašnjost kule ispunjena drvenim stepenicama po kojima se nakon uspona 153 stupnja dovest će nas do vidikovca, odakle se pruža ugodan pogled na okolicu, a posebice panorama Starog Spandaua s crkvom sv. Nikole.
Palacij s Velikom dvoranom
Reprezentativna zgrada palače sa XV stoljećeunutar kojeg se nalazi Super dvorana (ili drugačije Gotička dvorana), koji su Brandenburški izbornici koristili za organiziranje službenih svečanosti. Kasnije je palača stavljena na raspolaganje izbornim udovicama.
Zgrada je drugi vidljivi trag srednjovjekovnog dvorca. Danas se Velika dvorana koristi za organizaciju koncerata ili drugih događanja.
Nekadašnja skladišta hrane: spomenici bivšeg Berlina
Jedno od blaga citadele je izložba povijesnih spomenika i spomenika Berlina, koji su, uglavnom iz političkih razloga, u nekoj fazi uklonjeni s gradskih ulica.
Najvažniji od njih dolaze s bulevara koji više ne postoji Siegesalleekoji je vodio prema Stupovi pobjede (njem. Siegessäule). U godinama 1895-1901, od osnutka cara Vilim IIcijelom dužinom avenije nalaze se mramorni spomenici koji prikazuju vladare Brandenburga i Pruske. Skulpture su bile grupirane u troje - sprijeda je bio kip na podestu, a iza njega klupe s dvije biste.
U 1939. godine te su skulpture odnesene i ulica je proširena za organiziranje vojnih parada. Neki od njih su preživjeli i možemo ih vidjeti u muzeju citadele Spandau. Među kipovima ima, između ostalih lik koji drži križ Medvjed Albrecht (prvi markgrof od Brandenburga) i Frederick William I (tvorac vojne moći Pruske).
Drugi značajni eksponati su Lenjinova glava snimljena 1970. godine od spomenika koji stoji na Platz der Vereinten Nationen (ranije tzv Leninplatz) i brončana skulptura sportaša po Arno Breker, jedan od vodećih utemeljitelja nacionalsocijalističkog razdoblja.
Oružarnica: Muzej grada Spandaua
Osnovan je muzej koji se fokusira na bogatu povijest grada koji više ne postoji U devetnaestom stoljeću zgrada oružnice / arsenal.
Spandau je tek od godine postao berlinska četvrt 1920. godine, a prije je bio samostalan grad, čija se lokacija odvijala u 1232. U srednjem vijeku u gradu procvjeta trgovina i obrt. Nakon Tridesetogodišnji rat (1618.-1648.) tamo je bio smješten garnizon. Tijekom postojanja Njemačkog Carstva, Spandau se pretvorio u jedno od najvećih industrijskih središta Drugog Reicha. Proizveli su, između ostalog, automobila i motocikala, te od Sredinom devetnaestog stoljeća do 1919 u gradu je radila jedna od tada najvećih tvornica oružja u Njemačkoj.
Muzej ima nekoliko stotina eksponata, neki od njih su pravi dragulji, poput automobila Hudson Super Six S 1930. godine ili kočija iz 1880. godine.
Paradna dvorana: izložba topova i oružja
U izvedeno iz XIX stoljeća duguljasta zgrada, koja se nekada koristila za vježbe (radi zaštite odora pruskih vojnika od kiše), stvoren je muzej posvećen povijesnim topovima i topovima. Najstariji eksponati potječu iz XVI stoljeća, a cijela zbirka može se pohvaliti brojnim zanimljivim eksponatima.
Sama tema izložbe nije slučajna. Iz 18. stoljeće Spandau je imao status pruske oružarnice - većina topova, pušaka i baruta proizvedena je u blizini citadele. Tijekom Prvog svjetskog rata, lokalna obrambena industrija zapošljavala je čak 70 000 narod.
Osim topova i topova, posjetitelji će pronaći i druge pojedinačne eksponate, uključujući pruske kacige.
Arheološki prozor: ostaci ranijih dvoraca i povijesnih židovskih nadgrobnih spomenika
U zapadnom krilu kaštela vidjet ćemo arheološko nalazište s otkrivenim ulomcima ranijih obrambenih građevina. Tijekom radova na iskopavanju bilo je moguće pronaći ne samo zidove od opeke dvorca koje su podigli Brandenburški izbornici, već i datiran na god. 11. / 12. stoljeće drveni i zemljani dijelovi zida iz slavenskog uporišta.
Na arheološkom nalazištu nalaze se i srednjovjekovni židovski nadgrobni spomenici (matzeve). Najstariji od njih izgrađeni su u 1244, odnosno oni su samo 12 godina stariji od grada Spandaua.
No, nadgrobni spomenici ne potječu izravno s groblja u Spandauu (gdje su pokopani i Židovi koji žive u Berlinu), već su pronađeni u zidovima srednjovjekovnih zgrada kaštela (uključujući i Veliku dvoranu). Dakle, morali su ih već primiti druga polovica petnaestog stoljeća, mnogo prije događaja iz 1510. godinekada je židovska zajednica protjerana iz Brandenburga.
Citadela Spandau: ulaznice i radno vrijeme
Trenutne cijene ulaznica i termine ulaska najbolje je provjeriti na službenim stranicama na ovoj adresi.
Kako doći do citadele Spandau?
Ulaz u citadelu je cca 500 m od prigradske željezničke stanice U7 imenovani Zitadelle. Nakon izlaska sa stanice najbolje je otići sjevernom stranom ulice Ja sam Juliusturm i nastavi na zapad. Na mostu skrenite desno i krenite ravno prema ulazu.
