Britanski muzej ima jednu od najvećih muzejskih zbirki na svijetu. Računajući cca 8 milijuna eksponata žetva je odraz moći britansko carstvokoja je zahvaljujući svojim kolonijama i pristupu gotovo neograničenim financijskim sredstvima imala priliku prikupiti najveća svjetska blaga.
Cilj Britanskog muzeja je dokumentirati povijest čovječanstva od njegovog nastanka do danas. Muzej je besplatno otvoren za posjetitelje od svog otvaranja u 18. stoljeću.
Povijest
Smatra se da je prvi pokrovitelj Britanskog muzeja rođen u Irskoj Ulster liječnik Sir Hans Sloaneda u prvom poluvremenu 18. stoljeće proslavio se kao putnik, kolekcionar i čovjek mnogih interesa.
Sloane, koju Britanci priznaju kao otkrivač mliječne čokolade, kroz svoj život, okupljao se preko 70.000 artefakata. Njegove zbirke bile su vrlo raznolike - od biljaka, minerala i kamenja, preko starih knjiga i rukopisa, do kovanica i tiska.
Rođen u 1660. godine Sloane je bio itekako svjestan da bi se nakon njegove smrti cijela pomno prikupljena zbirka mogla podijeliti i rasprodati. Sakupljač ga dočeka i ponudi kralju Jurja II povremeni iznos za otkup cijele zbirke, koji bi vrijedio od dana njegove smrti.
Sloane je umrla 11. siječnja 1953. godine u dobi od 93 godine, a Dana 7. lipnja iste godine, britanski je parlament odobrio isplatu 20.000 funtikoja je prema oporuci pokojnika pripala njegovim nasljednicima. Posljedica otkupa zbirke bila je osnivanje Britanskog muzeja koji je otvoren za javnost 15. siječnja 1759. godine.
U 1757. godine kralj George II darovao je novostvorenoj instituciji zbirke Stara kraljevska knjižnicakoji su sada pod pokroviteljstvom Britanska knjižnica. Ovdje je vrijedno spomenuti da je pripremljena zgrada Britanske knjižnice besplatna izložba važnih knjiga, rukopisa, pisama i drugih predmeta vezanih za tiskanje.
Velik dio eksponata iz zbirke Hansa Sloanea pripadao je prirodoslovnom odjelu. U drugom poluvremenu XIX stoljeća biolog Richard Owen dovela do stvaranja neovisnih Prirodoslovni muzejgdje su premješteni eksponati s ove parcele. Ovo rješenje pokazalo se korisnim za obje institucije: Britanski muzej otvorio je prostor za eksponate vezane uz povijest čovječanstva, a Prirodoslovni muzej izložio je nalaze koji su se nekada nalazili u pohrani.
Više: Prirodoslovni muzej u Londonu - razgledavanje, prikupljanje i praktične informacije
U XIX stoljeća muzejska zbirka rasla je velikim procvatom. Međutim, to ne bi trebalo biti iznenađenje, uostalom, Britansko je Carstvo moglo slobodno koristiti i istraživati svoje kolonije i ovisne teritorije. Do danas se vode rasprave o tome ne bi li se ovako prikupljeni eksponati trebali vratiti na mjesta odakle su izneseni.
XX. stoljeće to je daljnji razvoj kolekcije, ali tržišno i poštenije.
Zgrada muzeja
U početku je Britanski muzej bio rezidencija Kuća Montagukoja je nakon nekoliko desetljeća postala nedostatna za potrebe ovako ambicioznog objekta. Već na početku XIX stoljeća muzejske vlasti odlučile su sagraditi novu pravu zgradu.
Za izradu projekta pozvan je arhitekt Robert Smirkekoji je postao poznat kao jedan od pionira grčkog neoklasicizma. Smirke je naručio W. 1820. godine a tri godine kasnije završio rad na projektu. Novo zdanje je trebalo imati oblik četverokut s otvorenim unutarnjim dvorištem. Najreprezentativniji dio građevine je južno pročelje u obliku portika po uzoru na grčke hramove. Trijem se sastoji od 44 jonska stupa visine 14 metara. Vanjska fasada zgrade obložena je karakterističnim portlandskim kamenom. Kuća Montagu srušena je tijekom radova na novom sjedištu. godine dovršena je izgradnja nove zgrade muzeja 1852. godine.
U Smirkeovom dizajnu, unutarnje dvorište, tzv Veliki sud, trebao služiti kao vrt. Izvorna dizajnerska premisa jedva je preživjela 2 godine. U 1854. godine započela je izgradnja kružne građevine u središtu dvorišta koja je od 1857. godine služila je kao čitaonica i knjižnica.
Na početku Iz dvadesetog stoljeća zgrada muzeja proširena je dodavanjem novih galerija. Posljednja velika rekonstrukcija muzejskog kompleksa dogodila se sasvim nedavno. U prosinca 2000 završeni su radovi na pokrivanju unutarnjeg dvorišta staklenim krovom, uslijed čega je i nastala najveći natkriveni trg u Europi.
Zbirka, umjetnine i zbirke
Zbirka Britanskog muzeja obuhvaća cca 8 milijuna objekataod kojih su samo neki izloženi javnosti. Muzejske zbirke grupirane su na dva načina: prvo prema geografskom ključu po kontinentima ili zemljama, a zatim kronološki ili još jednom zemljopisno (npr. po zemlji).
U prizemlju dominiraju antički eksponati, uključujući ulomke vrata i hramova. Gornji katovi su moderno doba i pojedinačne antičke sobe. Pojednostavljeno, može se reći da donji dio zauzimaju veći objekti, a gornje prostorije imaju stotine ili čak tisuće manjih eksponata.
Iznimka je galerija u prizemlju gdje su izloženi barunovi eksponati Ferdinand Rothschild. Među nekoliko stotina artefakata vrijedi obratiti pozornost na bogato ukrašeni relikvijar na kraju XIV stoljećeunutar kojega se prema predaji nalazi trn od trnove krune.
Točan raspored galerija i prostorija možete pronaći na službenim stranicama muzeja ovdje.
Nekoliko milijuna eksponata katalogizirano je, opisano i objavljeno na web stranici dostupnoj na ovoj adresi.
Pažnja! Prilikom posjeta Britanskom muzeju ne možemo jamčiti da ćemo moći vidjeti određenu prostoriju ili izložak. Točan popis nepristupačnih soba (ili otvorenih u skraćeno radno vrijeme) možete pronaći na ovoj stranici.
Kratak opis zbirke
Azija
U dvoranama posvećenim Aziji vidjet ćemo, između ostalih: porculan i keramika iz Kine, visoka kipovi južnjačkih božanstava Azija ili samurajski oklop iz Japana.
Bliski istok
Među posjetiteljima posebna se pozornost posvećuje kolekcijama s Bliskog istoka, uključujući Asirija, Mezopotamija ili z zemlje arapskog svijeta. Među eksponatima vidjet ćemo, između ostalih: skulpture koje krase asirske hramove i vrata asirskih palača, isklesane kamene ploče iz palače u gradu Nimrud ili pogrebni nalazi iz Mezopotamija.
Europa
Prostorije u europskom dijelu raspoređene su kronološki. Za razliku od antičkih zbirki, ovdje nećemo pronaći velike i veličanstvene predmete, nego pojedinačne nalaze svakodnevne upotrebe u vjerskim obredima ili u privatnom životu.
Logičnim početkom kolekcije možemo smatrati dvije namjenske sobe Britanija u antičko doba. Jedna se usredotočuje na odnos tadašnjih otočana s drevnim carstvima u pr. Glavna tema u drugoj sobi je osvajanje Britanije od strane Rimljana. U drugom je bio izložen najstariji mozaik koji prikazuje lik Isusa Krista pronađen u Britaniji.
Naknadne izložbe se fokusiraju na određena razdoblja:
- Bizantski period i rani srednji vijek (od 3. do 11. st.)gdje ćemo između ostalih vidjeti kacige (uključujući one pronađene u istočnoj Engleskoj kaciga Sutton Hooa), posuđe ili srebrni pribor,
- srednjovjekovna Europa (11.-15.st.) - u ovoj prostoriji dominiraju sakralni predmeti (npr. križevi, biskupski štap, liturgijske posude itd.); u ovoj sobi vidjet ćemo slavne šah s Lewisomproizvedeno u Norveškoj od zuba kita ili kljova morža,
- XIV-XVIII stoljeća - ovom prostorijom dominiraju renesansni proizvodi (tanjuri, vaze, porculan),
- 18.-19. stoljeće - kolekciju odlikuje veliki broj ženstvenih dodataka,
- 19. stoljeća do danas - mala soba s keramikom i posuđem.
U europskom dijelu također je uprizoreno zbirka satova, koji se fokusira na povijest satova - od Šesnaesto stoljeće pokreta na moderne satove.
Drevni Egipt
Ističu se u egipatskoj kolekciji skulpture, mumije i pogrebni nalazi, uključujući 11 zidnih muralakoji su uzeti iz grobnice egipatskog službenika tzv Nebamun.
Još jedan eksponat najvišeg ranga je Rosetta Stone. Ova bazaltna ploča u cijelosti prekrivena ugraviranim tekstom možda neće impresionirati turiste koji traže monumentalnije objekte, ali vrijedi shvatiti da je ovo zahvaljujući njemu bilo je moguće povećati znanje potrebno za razumijevanje egipatskih hijeroglifa.
Dekret o 27. ožujka 196. p.n.e., pušten u čast prve godišnjice vladavine mladog faraona Ptolomej V. Kako je Egipat u to vrijeme bio pod vlašću kraljeva porijeklom iz Grčke, tekst je bio uklesan i na grčkom i na egipatskom jeziku (hijeroglifi i demotičko pismo). Komparativna analiza triju tekstova mnogo nas je približila razumijevanju egipatskih spisa.
Stara Grčka i Rim
Britanski muzej se ponosi time što je završio 100.000 predmeta iz antičke Grčke i Rima (kao i njihovih ovisnih teritorija kao što su ciparske gradske države).
Zbirka se proteže od brončanog doba (3000 godina prije Krista) sve do vremena Konstantina Velikog, prvi kršćanski rimski car (4. stoljeće). U eksponatima dominiraju grčki nalazi, koji zauzimaju većinu prostorija u ovom dijelu muzeja. Soba 70 na gornjim katovima posvećena je povijesti Rima.
Neki od eksponata vrijedni pažnje:
- rekonstruirano pročelje nadgrobnog spomenika iz 4. st. pr, koji je pronađen u granicama antičkog grada Licja (Mala Azija, današnja Turska),
- stup iz hrama Artemide iz Efezakoji se smatra jednim od sedam svjetskih čuda,
- Grčke vaze z 6. st. pr,
- ulomak kipa konja iz Mauzolej u Halikarnasukoji je također bio na popisu drevnih svjetskih čuda,
- nalazi iz poznate palače na Kretikoji potječu do vrhunca minojske kulture.
Također se nalazi u zbirci Britanskog muzeja najveća zbirka skulptura iz atenskog Partenona odmah nakon Novi muzej Akropole u Atena. Skulpture su prvo donesene u London Devetnaesto stoljeće Thomas Bruce (poznat kao Lord Elgin), koji je u to vrijeme bio veleposlanik sv. Carigrad. Uz suglasnost predstavnika Osmanskog Carstva (Grčka je tada bila okupirana), Britanci su kući odnijeli oko polovice sačuvanih skulptura.
Među eksponatima ćemo vidjeti, među ostalim skulptura Dioniz S 5. st. pr ili ulomci bareljefa.
Artefakti s atenske Akropole vrlo su kontroverzni. Grčka vlada se bori za povratak svih predmeta uzetih iz Partenona od 1980-ih, dok su dužnosnici Britanskog muzeja imali argumente za očuvanje ove jedinstvene baštine u Londonu.
Numizmatička zbirka
Muzej se također može pohvaliti zbirkom od gotovo milijun kovanica, novčanica i drugih sredstava plaćanja te predmeta vezanih za plaćanje. Na izložbi ćemo vidjeti tek tisućiti dio cjelokupne zbirke, no ljubitelji numizmatike ne bi smjeli propustiti ovaj dio muzeja.
Razgledavanje
Britanski muzej jedan je od najposjećenijih muzeja u svijetu i najposjećenija kulturna institucija u cijeloj Velikoj Britaniji. Svake godine vrata muzeja prelaze cca 6 milijuna posjetitelja.
Bez obzira na godišnje doba, uzalud je očekivati unutrašnju prazninu. Zimi će biti puno labavije nego ljeti, ali od broja ljudi koji borave u muzeju i dalje nam se može zavrtjeti u glavi.
Nažalost, zgrada muzeja nije dovoljno prostrana da učinkovito isprazni gužvu; u XIX stoljeća nitko nije pretpostavljao da će tisuće ljudi htjeti ući svaki dan. Rezultat je gužva koju pojačavaju brojna putovanja iz britanskih škola.
Želite li udobnije razgledavanje, najbolje je odmah se pojaviti na otvorenju i otići u sobe u prizemlju s najvećim blagom zbirke. Druga je mogućnost doći neposredno prije zatvaranja, ali isto tako u prizemlju muzeja u ovo vrijeme još uvijek može biti gužva.
Ruksaci se provjeravaju pri ulasku u muzej. U muzej nećemo ući s velikom prtljagom – ni s koferom, ni s velikim turističkim ruksakom.
Besplatna tematska predavanja
Britanski muzej svakoga dana organizira niz cca 30-40 minuta tematska predavanja tzv Obilasci koji otvaraju očikoji se fokusiraju na određene dijelove muzeja. Teme su: Japan, Stara Grčka, Stari Egipat, Stari Rim, Rimska Britanija, srednjovjekovna Europa i još mnogo, mnogo više.
Predavanja su besplatna. Za sudjelovanje je dovoljno pojaviti se u određeno vrijeme u određenoj prostoriji.
Točan popis predavanja možete pronaći na ovoj web stranici.
Osim redovitih tematskih predavanja, muzej organizira i prezentacije (Razgovori u galeriji za ručak) o raznim temama koje provode pozvani gosti ili djelatnici muzeja. Prezentacije su u tijeku 45 minuta a održavaju se utorkom, srijedom, petkom i subotom vlč. 13:15. Na ovoj stranici možete pronaći preglede tema.
Koliko mi vremena treba da posjetim Britanski muzej?
Zbirka Britanskog muzeja doista je opsežna. Prema našem mišljenju, turisti koji žele mirno razgledati većinu eksponata trebali bi planirati na licu mjesta najmanje 3 sata.
U slučaju dužih posjeta Londonu, posjet muzeju možemo podijeliti na dva dijela. Prvi put obilazimo prizemlje, a drugi put posjećujemo zbirke na gornjim katovima, zahvaljujući kojima nećemo biti zatrpani brojem izložaka. Posjet ne moramo dijeliti na više od jednog dana – ujutro možemo posjetiti galerije u prizemlju, zatim provesti nekoliko sati istražujući London, a u drugoj polovici dana se vratiti u muzej i pogledati gornji kat.
Ulaznice
Ulaz u muzej je besplatno. U slučaju privremenih izložbi ne postoji pravilo: neke su besplatne, a za ostale moramo kupiti prilično skupu ulaznicu (čak oko 10-15 GBP).
Aktualne povremene izložbe možemo provjeriti na ovoj stranici.
Radno vrijeme Britanskog muzeja i dani
Galerije Britanskog muzeja otvorene su svakodnevno od 10:00 do 17:30 sati. U zgradu muzeja možemo ući od 9:00 do 18:00 sati.
Muzej je otvoren do 20:30 petkom (osim Velikog petka).
Muzej ne radi: 1. siječnja i 24., 25. i 26. prosinca.
Neke od soba dostupne su samo određenim danima ili u skraćenom radnom vremenu. Točan popis možete pronaći na ovoj web stranici.
Ulazi u muzej
Glavni ulaz u muzej (preko neoklasicističkog trijema) je na uličnoj strani Great Russell Street. Za ovaj ulaz potrebno je proći 12 stepenica. S obje strane stepenica nalaze se samoposlužni liftovi.
Drugi ulaz (bez stepenica) je na suprotnoj strani od ulice Montague Place.
Voziti
Otprilike 500-800 metara od Britanskog muzeja nalaze se četiri metro stanice (poređane po najkraćoj udaljenosti):
- Tottenham Court Road (središnja linija, sjeverna linija),
- Holborn (Središnja linija, Piccadilly Line).
- Russell Square (Piccadilly linija),
- Ulica Goodge (sjeverna linija),
Točnu rutu najlakše je provjeriti pomoću Google mapa ili službenog TfL planera putovanja, koji je dostupan ovdje.
Pristup za osobe smanjene pokretljivosti
Muzej je prilagođen potrebama slabo pokretnih osoba. Najvažnijim galerijama i izložbama se može pristupiti jednom od žičara. Zahodi u muzeju također su prilagođeni potrebama slabo pokretnih osoba. Više informacija o dostupnosti (na engleskom) možete pronaći na ovoj stranici.
Prilikom izrade članka koristili smo materijale dostupne na službenoj web stranici muzeja www.britishmuseum.org.