Svetište Asklepija Iscjelitelja u Epidaur pripadao najvažnijim vjerskim središtima antičke Grčke. Bio je u blizini golemog kompleksa zgrada, od kojih su samo ruševine preživjele do našeg vremena monumentalno kazalište, koji je danas jedan od najboljih primjera umijeća antičkih arhitekata.
Epidaurus leži u istočni Peloponez, unutar granica povijesnog zemljišta Argolidi. Ovdje je vrijedno spomenuti da se sam grad nalazio neposredno na Saronskom zaljevu, a kultno središte koje danas posjećuju mnoštvo turista osnovano je oko 5 km u unutrašnjosti, u slikovitoj dolini okruženoj šumovitim brežuljcima.
Arheološko nalazište Asklepijevog svetišta zajedno s kazalištem upisano je na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
Kazalište u Epidauru: najveće kazalište antičkog svijeta
Naslonjen na padinu planine, spomenik se smatra najljepšim od svih sačuvanih antičkih kazališta. Na temelju bilješki Pauzanije (živjeti u 2. stoljeće geograf i putnik) znamo da mu je bio arhitekt Poliklet Mlađi a podignuta je na kraju 4. st. pr (oko 330. p.n.e.) Prvobitno se zgrada sastojala od tri dijela: tribina (tzv koilon, latinski. cavea), scene (orkestar) i više nepostojeća pomoćna zgrada s garderobom (skene).
Dizajner kazališta, podijelivši tribine na dva dijela, upotrijebio je zanimljiv optički trik - gornji dio (mnogo niži) je nagnut pod strmijim kutom od donjeg. Razdvojeni su pločnikom tzv dijazoma.
Donje tribine dijele se na 12 segmenata koja se sastoji od 34 reda vrh do 22 segmenta nakon 20 red. Prostori za sjedenje izrađeni su od sivog i crvenkastog lokalnog vapnenca. Objekt bi čak mogao primiti 12.000 gledatelja.
Nažalost, od pomoćne zgrade iza pozornice malo se sačuvalo. Istraživači pretpostavljaju da je to bilo visoko 7,60 m a sastojao se od dvije razine, iako od više od njih ništa nije preživjelo.
Kazališne tribine su do danas preživjele u vrlo dobrom stanju. Umjetnost građevine morali su cijeniti i Rimljani, koji u njoj nisu ništa mijenjali. Danas se tamo još uvijek organiziraju kazališne predstave, a danju je jedna od najvećih turističkih atrakcija Peloponeza.
Asklepijevo svetište
Kazalište je podignuto u svetištu Asklepija, koji se u antičkom svijetu smatrao iscjeliteljem i bogom medicinske umjetnosti. Njegove sljepoočnice (zv asklepiejonami) služile su kao drevne bolnice u koje su se slijevale gomile pacijenata iz raznih krajeva Grčke. Zapravo, mogao je postojati bilo gdje u grčkom svijetu preko 200 iscjeliteljska svetišta. (jedan od njih bio je na padini Akropole u Ateni).
Znaš li to? Asklepije je bio sin Apolon i nimfe Koronisa. Proslavio se kao stručnjak za liječničku umjetnost koju je zahvaljujući i upoznao učenja kentaura Chirona. Njegov se kult prakticirao u mnogim središtima u Grčkoj, a najvažnija svetišta bila su u Epidauru, Pergamonu i na otoku Kosu. Asklepije se smatrao iscjeliteljem i jednim od najdobronamjernijih grčkih bogova.
Svetište je od tada u funkciji 6. st. pr sve dok nije zabranjeno štovanje poganskih božanstava IV stoljeće. Svake četiri godine u gradu su se organizirale sportske i dramatične agone (gozbe u čast junaka) tzv Asklepia.
Na ogromnom prostoru podignuti su: hramovi, trijemovi, polukružne eksedre za bolesnike, stadion, oltari, stele s opisima čudesnih ozdravljenja i zavjetni spomenici. Nažalost, do našeg vremena sačuvani su samo ostaci zgrada, iako njihovi temelji omogućuju bolju predodžbu o stvarnoj veličini kompleksa.
U jednom trenutku čak je mogao ostati u svetištu 800 potrebitih. Došli su sa svim vrstama bolesti. I premda su na arheološkom nalazištu pronađeni zavjetni prinosi u obliku izliječenih orgulja, iz zavjetnih bilješki proizlazi i manje realistična slika - na primjer, jedna od zahvalnica radilo se o sretnom završetku … petogodišnje trudnoće žene po imenu Cleo.
Kako su tretirani stari Grci?
Liječenjem bolesnika bavili su se svećenici koji su boravili u asklepiejonima. Ritual se, međutim, može činiti pomalo bizarnim iz moderne perspektive.
Svi koji su bili u potrebi morali su prenoćiti u svetištu, gdje su nakon obreda čišćenja ležali na krvavim kožama žrtvenih životinja čekajući spavanje. Trenutak pripreme i čekanja, poznat kao inkubacija, smatrao se najvažnijim od tretmana.
Nakon što je bolesnik zaspao, posjetio ga je sam Asklepije, dajući mu potrebne savjete i predlažući najbolje lijekove.
Uzimajući u obzir brojne zavjetne darove zahvale za izlječenje, mogla bi se smatrati visoka učinkovitost ove terapije. U praksi je za to bila ključna zasluga svećenika koji je pazio da bolesnici poste ili pravilno jedu, pridržavaju se higijenskih pravila, tjelesno vježbaju i imaju priliku odmoriti.
Čuvar hrama se bavio i primjenom masaža i davanjem ljekovitog bilja. Stoga se može doći u iskušenje reći da su drevni svećenici bili preteča prirodne medicine. Revna vjera pacijenata svakako je utjecala na učinkovitost terapije.
Razgledavanje
Arheološko nalazište Epidaur je atrakcija s ulaznicama. Cijene ulaznica i radno vrijeme mogu se provjeriti na službenim stranicama grčkog Ministarstva kulture.
Vrijedi planirati posjet 60 do 120 minuta. Za posjetiti su tri dijela: kazalište, muzej i iskopine u svetištu.
kazalište
Posjet započinjemo s najočuvanijim predmetima. Kazalište je poznato po odličnoj akustici koju svakodnevno testiraju hrabri turisti i turistički vodiči.
Možemo slobodno šetati po tribinama objekta i vrijedi se popeti na sam vrh, gdje se najbolje vidi prava golemost građevine. S vrha se također pruža prekrasan pogled na okolni krajolik koji se sastoji od blago valovitih brežuljaka.
Muzej
Nakon obilaska kazališta, odlazimo u muzej, gdje su u malom prostoru sakupljene brojne skulpture i drugi eksponati pronađeni tijekom iskapanja.
Savjet Ako je unutra školski izlet, bolje je pričekati i ući odmah nakon njih - inače se provlačenje i buka mogu zamarati!
Zbirka muzeja uključuje datirane predmete od arhaičnog razdoblja do rimskog doba. Osim većih skulptura, vidjet ćemo i ulomke građevina te razne zavjetne darove.
Asklepijevo svetište
Nakon razgledavanja muzejske zbirke, možemo krenuti u istraživanje ostataka antičkog svetišta. Kompleks je bio opsežan - identificiran je unutar svog područja gotovo 50 objekata, iako većina njih ima doslovno ostatke. Većina zgrada potječe prije naše ere. Najstariji od njih datirani su u 6. st. pr. Najmlađi su knjižnica s 2. stoljeće i ranokršćanska bazilika od 5. stoljeće.
Vrhunac svetišta bio je Asklepijev hram. Sagrađena je okolo 375. p.n.e. po dizajnu Teodot. Građevina je bila u obliku dorskog periptera dimenzija cca 23 x 12 m. Unutra se nalazio kriselefantinski kip Asklepija 7 m dlijetom Trazimeda s Parosa.
Odmah do hrama stajala je mramorna rotonda (tolos), manjeg od promjera 22 m i zagonetnu sudbinu. Nosila su ga dva kruga stupova - unutarnja kolonada je imala 14 korintskih stupovaa vanjski se sastojao od 26 dorski stupovi. Kružna građevina, prema Pausaniji, projektirao je spomenuti Poliklet Mlađi.
Pod tolosom je otkriven podzemni labirint koji služi kao ulaz. Njegov presjek podsjeća na krtičnjak, što bi se moglo odnositi na činjenicu da je Asklepije trebao biti krtica prije nego što je preuzeo ljudski oblik (njegovo ime zapravo potječe od grčke riječi koja opisuje ovu životinju).
Uz Asklepijev hram i rotondu možemo vidjeti abaton. Bilo je to otprilike dugo vremena 70 m stalak koristi se kao spavaća soba za inkubirane pacijente koji čekaju spasonosnog sina.
Još jedan značajan objekt, iako su sačuvani samo obrisi njegovih temelja, bio je katagogejon, koji služi kao hotel. Zgrada je građena na kvadratnom planu podijeljena na četiri jednaka dijela i imala je koliko 160 soba (rasprostranjenih na gotovo 6.000 četvornih metara).
Tijekom obilaska vidjet ćemo ostatke još nekoliko objekata. To uključuje:
- hestiatorion služeći kao sala za bankete u kojoj su organizirani obroci u čast Asklepija. Ova impresivna građevina izgrađena je na pravokutnom planu dimenzija 76 x 70 m. U rimsko doba u prostranom peristilu (unutarnje dvorište) podignuta je koncertna dvorana (Odeon),
- stadion s ostacima tribina i stazom za trčanje cca 181 m,
- malo Artemidin hram (320. pr. Kr.),
- rimske i grčke kupke,
- srednje škole s šankom,
- propyleje (monumentalni ulaz) sa cca 300. p.n.e.pretvorena u hram u rimsko doba,
- ranokršćanska bazilika od 5. stoljeće.
Pristup i parking
Blizina Atene čini Epidaur jednom od najpopularnijih atrakcija na Peloponezu. Srećom, za posjetitelje je pripremljeno ogromno parkiralište na kojem bismo mirno trebali naći mjesto. Njegove koordinate su: 37.596321, 23.073423.