- Valuta: hrvatska kuna (HRK)
- Službeni jezik: hrvatski
- Broj hitne službe: 112
Hrvatska je jedno od najpopularnijih odredišta za odmor Poljaka. I iako su ovdje plaže uglavnom stjenovite, topla klima i mnoštvo spomenika nadoknađuju tu neugodnost. Zemlja je prilično dobro pripremljena za invaziju turista, ali vrijedi unaprijed upoznati njezinu specifičnost.
Plaćanje
Primjenjiva valuta je hrvatska kuna (naziv označava vrstu životinje i odnosi se na vrijeme kada se kunska koža tretirala kao novčana jedinica), a kovanice sadrže slike životinja (kuna, slavuj, tuna, medvjed). Jedna kuna je sto lipa (na novčićima su prikazani kukuruz, grožđe, hrast, duhan, maslina i degeneracija).
Kreditne kartice
Rukovanje gotovinom je dominantno i ne biste se trebali oslanjati samo na kreditne kartice. Mnoge trgovine ili čak muzeji još uvijek ne prihvaćaju plaćanje karticama (čak ni u velikim gradovima). Primjerice, ulazak u gradske zidine u Dubrovniku platit ćemo samo gotovinom. S druge strane, svake je godine sve više mjesta gdje možemo koristiti popularnu "plastiku". U Hrvatskoj se poljske kartice poštuju, ali imajte na umu da će naša banka s velikom vjerojatnošću koristiti dvostruku konverziju valuta, što nam vjerojatno neće biti od koristi.
bankomat
Vađenje novca iz zida uobičajeno je u Hrvatskoj. Pronalaženje bankomata ne bi trebao biti problem. Ipak, trebamo imati na umu naknade koje mogu naplatiti banke.
Poznavanje engleskog jezika
Hrvati često i rado govore engleski. Mnogi ljudi govore i njemački. Zanimljivo, hrvatski jezik ima mnogo riječi sličnih onima u našem jeziku. I premda se teško osloniti samo na znanje materinjeg jezika, ono može biti od pomoći u slučaju nesporazuma.
Javni i međugradski prijevoz
Hrvatski prijevoz uglavnom su autobusi. U Zagrebu i Osijeku voze tramvaji. Željeznička mreža je bolje razvijena na istoku i sjeveru zemlje, lošija u središnjem dijelu, a na jugu praktički ne postoji. Veliki gradovi poput Splita, Zagreba i Dubrovnika imaju vlastiti prijevoz i odvojene sustave prodaje karata. Međugradski autobusi općenito su udobni i moderni, iako često dolazi do kašnjenja zbog zakrčenih cesta. Postoji praksa doplate za prtljagu koju želimo staviti u prtljažnik. Međutim, radi se o malim količinama.
Crkve
Mnoge crkve ćemo obići besplatno, ali na nekim mjestima ćete morati kupiti ulaznicu (npr. katedrala u Šibeniku). Puno češće se susrećemo sa situacijom da je posjet hramu besplatan, a posjet crkvenoj riznici ili muzeju morate platiti. Hrvati su većinom katolici, a svoju vjeru shvaćaju vrlo ozbiljno. Mise se često slave u crkvama, posjećivanje hramova tijekom bogoslužja nije dopušteno. Plus dosta Ovdje se velika važnost pridaje prikladnom odijevanju posjetitelja. Na primjer U Splitu turisti dobivaju posebne marame ako osoblje katedrale smatra da im je odjeća preniska.
Zanimljiv je podatak koji Hrvati imaju prema papi Ivan Pavao II. Mnoge glavne ulice nose njegovo ime, a stanovnici se dobro sjećaju njegovog sudjelovanja na papinskim hodočašćima.
Kretanje po zemlji
Hrvatske ceste jedne su od najboljih na cijelom Poluotoku. Kroz zemlju prolazi nekoliko velikih i dobro održavanih autocesta. Unatoč prometnim gužvama na ulazima, oni su najbolji način da brzo dođete do odabranih točaka. Autoceste se naplaćuju, a od 2022. cijene su im porasle za preko desetak posto. Na primjer vožnja osobnim automobilom od Zagreba do Splita košta 225 hrvatskih kuna (ažurirano 2022.) (44 kune za dionicu od mađarske granice do Zagreba i 181 kunu za dionicu Zagreb - Dugopolje). Visinu cestarine za pojedine dionice autocesta možete provjeriti ovdje: poveznica (ne zaboravite prvo navesti kojoj kategoriji pripada naš automobil, npr. kategorija IA samo su dvokotači).
Poljaci u Hrvatsku najčešće odlaze preko graničnog prijelaza s Mađarskom u mjestu Letenya. Unatoč gužvi na ulazima, to je relativno jednostavna i sigurna cesta. Rute kroz Austriju i Sloveniju su manje popularne (zbog visokih naknada).
Kako uštedjeti u Hrvatskoj?
Ova prelijepa jadranska zemlja svake je godine sve skuplja. Najviše cijene mogu se očekivati u Dubrovniku, gdje je smještaj ili prehrana u restoranima nekoliko posto skuplji nego u drugim dijelovima zemlje. Isto vrijedi i za ulaske u popularne muzeje ili nacionalne parkove. Primjerice, ulaznica u Nacionalni park Plitvička jezera 2022. koštala je 250 kuna, a u puno manje poznati park Paklenica samo 60 kuna!
Dolazak u niskoj sezoni
Najviše turista dolazi na Jadransko more ljeti zbog visokih temperatura i obilja sunca. No, morate znati da cijene ulaznica u Hrvatskoj prilično padaju u zimskim mjesecima. Primjerice, za vidjeti slap u Nacionalnom parku Krka ljeti morate izdvojiti 145 kuna, a zimi samo 25 kuna!
Dobro je odabrati mjesto za boravak
Teško je reći koji je dio Hrvatske skuplji, a koji jeftiniji, iako se vjeruje da imamo posla sa skupim jugom i jeftinijim sjeverom. Međutim, postoje neki mitovi koji ne odolijevaju stvarnosti. Primjerice, u Makarskoj je puno lakše pronaći jeftin smještaj ili jeftinu brzu hranu nego u centru Dubrovnika. Paradoksalno, moderna odmarališta ne moraju biti tako skupa kako se čini. Zasebno pitanje su troškovi boravka u velikim odmaralištima na moru kao što je Zaton Holiday Resort. Za blizinu mora, privatne plaže, trgovine i boravak u zatvorenom prostoru morat ćemo voditi računa o višim cijenama.
Je li Hrvatska sigurna zemlja za turiste?
Ne brinite za svoj odmor u Hrvatskoj. Stanovnici su dobro raspoloženi prema Poljacima (mnogi Hrvati vjeruju u zajednički identitet obaju naroda, polazeći od tzv. Bijele Hrvatske). Napadi i pokušaji pljačke automobila su rijetki. Poljsko Ministarstvo vanjskih poslova, međutim, podsjeća da Hrvatska nije potpisala "Konvenciju o odgovornosti hotelijera za stvari koje unesu gosti hotela" iz 1962. godine iz 1962. godine. Osim toga, ističe se da ima i dosta zastoja na granici sa Srbijom, Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom. To se uglavnom odnosi na nepristupačna planinska područja.
Na što pripaziti u Hrvatskoj?
Povijest
Iako su se Hrvati prilično brzo oporavili od ratne more, bolna sjećanja su i dalje živa. Kontroverzna su vladina politika Drugoga svjetskog rata (kolaboracija), nacionalističke težnje suvremenih političara i optužbe za sudjelovanje u etničkom čišćenju. Bolje je ne razgovarati o ovim temama s mještanima, a još manje pokušati ih uvjeriti u svoje stavove.
Morski ježinci
U Jadranu ima ježevačiji su ubodi vrlo bolni (rane teško zacjeljuju). Prilikom kupanja u moru najbolje je nositi posebnu obućujer iako susreti s ježincima nisu česti, bolje je biti oprezan.