Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!

Muzej Akropole (gr. Μουσείο Ακρόπολης) u Ateni je arheološki muzej koji prikazuje nalaze i artefakte pronađene na atenskoj Akropoli i njezinim obroncima.

Objekt se nalazi manje od 300 metara jugoistočno od Svete stijene. Muzej nije povezan s arheološkim nalazištem Akropole i za to vrijede zasebne ulaznice.

Povijest

Nakon pobjedonosnog protuturskog ustanka i kasnijeg stvaranja kraljevine Grčke u 1832. godine Razbuktala se rasprava o tome kako na odgovarajući način očuvati drevnu baštinu zemlje. Atenska Akropola u to vrijeme još uvijek služio je kao turska vojna utvrda. U 1833. godine Turske trupe su napustile grad i tek tada su Grci mogli početi procjenjivati gubitke.

Mnogi turisti koji danas hodaju po Svetoj stijeni ne shvaćaju da je ona na početku XIX stoljeća poznato brdo bilo je u žalosnom stanju. Najveće uništenje pogodilo je legendarne Partenonakoju su Turci pretvorili u skladište oružja. Godine 1687. venecijanska je topovska kugla pogodila hram i gotovo u potpunosti zatrpala dvotisućljetnu baštinu.

Na početku XIX stoljeća gotovo polovica sačuvanih ukrasa Partenona nasilno rastavljen i prevezen u Veliku Britaniju. Bila je to inicijativa Lord Elgin, britanski veleposlanik u Carigradto su dali Turci koji su okupirali Grčku. Iz 1817. godine ove skulpture (tzv Elgin Marbles) izloženi su u Britanskom muzeju u Londonu i dugi niz desetljeća vodi se spor oko njihovog vraćanja u Grčku.

Više o povijesti brda i njegovim spomenicima možete pročitati u našem članku: Atenska Akropola: razgledavanje, ulaznice, zanimljivosti.

Nakon povratka pristupa Akropoli, započeli su radovi na osiguranju arheološkog nalazišta. U 1863. godine odlučeno je da se u blizini Partenona podigne mali muzej (tzv Stari muzej o području 800 m²), koji su pušteni u upotrebu u 1874. godine. Za dizajn zgrade bio je odgovoran neoklasični arhitekt Panagis Kalkos.

U 1886. godine započeli su napredni radovi iskopavanja i ubrzo se pokazalo da ima toliko skulptura i drugih otkrivenih predmeta da ih stari objekt nije mogao smjestiti; Tako je podignuto još jedno zdanje po kojem je i dobilo ime Novi muzej.

Stanje s dvije samostalne zgrade trajalo je do kraja Drugog svjetskog rata. U godinama 1946-1947 srušen je Mali muzej, a dograđen Stari muzej. Bio je odgovoran za projekt obnove Patroklos Karantinos, jedan od najvažnijih grčkih modernističkih arhitekata.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća broj posjetitelja se toliko povećao da su počele pripreme za izgradnju novog muzeja, izvan Akropole, koji bi mogao sadržavati sve najvažnije nalaze. Odlukom predsjednika Grčke Konstandinos Karamanlis najavio u 1976 prvi arhitektonski natječaj koji nije konačno riješen. Još jedan pokušaj ulaska 1979. godine.

Na sljedeće natjecanje smo morali čekati do 1989. Ovaj put projekt je bio ambiciozniji - grčke vlasti željele su pokazati svijetu da su spremne za moguću kolekciju skulptura u Britanskom muzeju. Na natječaj su se prijavili brojni poznati uredi, a pobjedu su odnijela dva arhitekta iz Italije: Manfredi Nicoletti i Lucio Passarelli. Međutim, arheološki ostaci otkriveni su ubrzo nakon početka radova, a projekt je prekinut više od desetljeća.

U 2002 završeni su radovi arheologa, a muzej je oživljen uz pomoć sredstava Europske unije. Raspisan je novi natječaj na kojem je pobijedio švicarski arhitekt Bernard Tschumi a porijeklom iz Grčke Mihael Fotijadis. Počelo u 2003 građevinski radovi trajali su četiri godine. Sljedeće dvije godine utrošene su na transport spomenika s brda i stvaranje potrebne infrastrukture. Otvoren je muzej za posjetitelje 20. lipnja 2009.

Stari muzej još uvijek postoji i možemo ga vidjeti obilaskom Akropole, ali nije otvoren za posjetitelje. Ponekad se naziva i trenutni muzej Akropole Novi muzej Akropole.

Arhitektura

Moderna zgrada Muzeja Akropole danas je ponos Atene. Zgrada je izgrađena neposredno iznad arheološkog nalazišta te je poduprto preko 100 masivnih stupova. Ukupna površina kompleksa je 25 tisuća m², od čega 14 tis. m² zauzimaju izložbe.

Muzej se sastoji od prizemlja i tri kata. Zgrada je projektirana na jednostavan način, koristeći uzorke antičke arhitekture.

Fasada zgrade bila je izrađena od čelika i stakla, što je omogućilo pogled prema Akropoli koja se nadvija nad gradom. Ovo rješenje omogućilo je vizualnu povezanost skulptura na trećem katu i Partenona koji su oni koristili za ukrašavanje. Jezgra zgrade je kombinacija betona i mramora.

Posjet Muzeju Akropole

Ulaz u muzej je sa ulice Dionizije Areopagitou. Prije nego uđemo unutra, moramo proći kontrolu sličnu onoj u zračnoj luci.

Najbolje je rezervirati cca 120 minuta. Opisi na engleskom stavljeni su uz najvažnije nalaze, a tijekom cijelog obilaska bile su ploče koje objašnjavaju povijest Atene.

Izložba se prostire na 3 od 4 kata. Na 2. katu se nalazi restoran s terasom koja gleda na Akropolu.

Prije nego krenemo u posjet muzeju, vrijedi preuzeti kartu (na engleskom). Predložena ruta razgledavanja uglavnom je kronološka, ali ne kat po kat. Prema njoj, nakon ulaska na prvi kat, treba krenuti od arhaičnog razdoblja, a zatim ići na treći kat s galerijom Partenon. Sljedeći korak je povratak na prvi kat, gdje ćemo vidjeti izložbe posvećene drugim zgradama podignutim tijekom rekonstrukcije. Perikle. Na kraju obilazimo izložbu s nalazima iz 5. st. pr do ranokršćanskih vremena.

Prema službenim uputama, fotografije se mogu snimati bilo gdje u muzeju, osim izložbe posvećene arhaičnom razdoblju (1. kat) i obroncima (prizemlje), iako u drugom slučaju nismo primijetili da su zaposlenici zabranili to.

Zbirka i najvažniji eksponati

Nad 4000 eksponata datira iz mikenskog razdoblja do ranokršćanskih vremena.

Zbirka je podijeljena na nekoliko izložbi: obronci Akropole (prizemlje), arhaično razdoblje (1. kat), Partenon (3. kat), Propileje (1. kat), hram Atene Nike (1. kat), Erechtheum (1. kat kat) i razdoblje od 5. st. pr. do 5. stoljeća nove ere

U nastavku smo opisali odabrane eksponate koje smatramo vrijednima spomena.

Prizemlje: nalazi s obronaka Akropole

Početni dio muzeja fokusiran je na predmete pronađene na obroncima Akropole. Tijekom arheoloških radova na vidjelo su iznesene tisuće svakodnevnih predmeta koje su Atenjani ostavljali stoljećima. Većina predmeta izrađena je od gline. Bio je to tako malo vrijednog materijala da je preživio protiv modernih pljačkaša. Ovi nalazi omogućuju bolje razumijevanje života drevnih stanovnika grada.

Jedinstveni eksponati su artefakti pronađeni na Asklepije (hram posvećen Asklepiju, koji je služio kao bolnica u antičkom svijetu). Jedan od eksponata je ulomak mramorne maske koja je postavljena unutar niše u stupu zahvalnosti.

Među ostalim eksponatima vidjet ćemo, između ostalih dva kipa od terakote, koja su vjerojatno ukrašavala jedan od krovova, te ulomci vaza, figurica i posuda pronađenih u nekadašnjim svetištima (uključujući svetište Dioniza i nimfi).

Prvi kat: arhaično razdoblje, Erechteum i ranokršćansko doba

Većina eksponata nalazi se na prvom katu. To su uglavnom skulpture i razne zavjetne ponude. Izložbe uključuju i makete cijele Akropole i pojedinih građevina iz različitih razdoblja.

Jedno od najvažnijih djela je reljef na steli (kamen, okomita ploča) Zamišljena Atenakoji prikazuje zaštitnika grada, oslonjenog na koplja i zamišljenog. Okolo je nastala skulptura 460. p.n.e. i prikazuje božicu kako se umrtvljuje sudbinom stanovnika. Atena na glavi ima korintsku kacigu, što se može odnositi na atenske ratnike poginule u perzijskim ratovima.

Arhaična galerija

Južno i zapadno krilo prvog kata su zauzeti Arhaična galerija. Sastoji se od impresivne zbirke skulptura i ulomaka ukrasa iz 7. st. pr do kraja perzijskih ratova (480/479 p.n.e.). Ovo su vremena prije velike obnove Perikle, tijekom kojeg su podignute zgrade koje postoje danas.

Među eksponatima u ovom dijelu muzeja valja istaknuti zabatove koji su ukrašavali više nepostojeće hramove: Stari hram Atene Polias (poljski: Atena, čuvarica grada) i Hekatompedon.

Prvi predstavljeni gigantomahija, odnosno mitološka bitka između olimpijskih bogova i divova. Četiri lika preživjela su do našeg vremena.

U slučaju hrama zvanog Hekatompedon, sačuvano je nekoliko različitih fragmenata koji su pronađeni u blizini Partenona. Oni, između ostalog, predstavljaju: lavica, demon s tri tijela i zmije. Hekatompedon je vjerojatno srušen u 490. p.n.e.. Do našeg vremena od ove građevine nije ostao nikakav trag.

Osim prednjih strana, vidjet ćemo i:

  • fragmenti rezbarenja konja koji prikazuju atenske aristokrate (zv Hipejci) Sa 6. st. pr,
  • kipovi zvani Koramikoje prikazuju mlade žene u uspravnom položaju s neprirodnim osmijehom. Najpoznatiji primjeri Kora su karijatideo čemu smo više pisali u sljedećem odjeljku,
  • kipovi koji prikazuju zaštitnicu grada, božicu Atenu,
  • glinene i brončane zavjetne prinose.

Erechtheum: karijatide i drugi nalazi

Najnapučenija izložba na prvom katu je ona posvećena hramu tzv Erehtej. Njegov najpoznatiji ulomak je Trijem Kor - mali trijem, čiji se krov oslanja na šest stupova u obliku uspravnih žena, zvanih karijatide.

Više o tim netipičnim stupcima, uključujući vjerojatnu etimologiju njihovog imena, pisali smo u članku o Akropoli. Naći ćete ga ovdje.

Nisu svi turisti koji posjećuju Akropolu svjesni stupova vidljivih na brdu samo su kopije, a originali su uzeti kako bi ih zaštitili od vremenskih nepogoda.

Čuva se u Muzeju Akropole pet od šest izvornih karijatida. Jedan od kipova je bez glave (nakon što ga je pogodio turski metak), ali ostali su preživjeli u dobrom stanju. Šesta od originalnih karijatida nalazi se u Britanskom muzeju u Londonu.

Osim karijatida, na izložbi se nalazi i ulomak friza iz ćelije hrama (glavna prostorija) i prozor.

Propileja, hram Atene Nike i drugi eksponati

Na prvom katu nalazi se i izložba o još dvije zgrade podignute tijekom velike obnove u 5. st. pr.

Na izložbi posvećenoj Propylejom (monumentalna vrata koja vode do Akropole) vidjet ćemo kapitel jednog od šest jonskih stupova koji čine kolonadu glavnog ulaza i skulpturu koja predstavlja glavu Hermeskoji je izrađen od pentelitskog mramora.

Hram Atene Nike bila je to mala građevina izgrađena na mjestu bastiona na jugozapadnom kraju brda. Na njoj posvećenoj izložbi vidjet ćemo između ostalih: blok od balustrade i ulomak friza. Četiri bloka friza iz ovog hrama sada se nalaze u Britanskom muzeju u Londonu.

U sjevernom krilu muzeja, predmeti datiraju iz 5. st. pr sve do prvih stoljeća nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva. To su, među ostalim: skulpture iz antičkog razdoblja, njihove rimske kopije, natpisi uklesani na kamenim pločama i razni zavjetni prilozi.

Drugi kat: restoran s panoramskom terasom

Čak i ako ne namjeravate koristiti gastronomsku ponudu restorana muzeja, vrijedi prići otvorenoj terasi, s koje se pruža ugodan pogled na brdo Akropola. Terasa je otvorena, tako da nas staklo neće ometati dok se divimo okolini.

Treći kat: Galerija Partenon

Za mnoge posjetitelje, vrhunac posjeta Muzeju Akropole je Galerija Partenonkoji zauzima cijeli gornji kat. Izložba je osmišljena oko unutrašnjeg dvorišta, tako da su klikeri iz hrama Partenona postavljeni točno onako kako su bili na izvornom hramu.

U galeriji Partenon vidjet ćemo cca 50-metarski ulomak friza poznato dlijeto Fidija i 92 metope (ukrašeni bas-reljefi).

Duga cca 160 metara friz pune dužine prikazivao je paneuropsku procesiju. Panatenaje bili praznik koji se slavio svake godine, koji proslavljen je rođendan zaštitnika grada Atene. Jedan od najvažnijih elemenata proslave bio je svečani pohod svih stanovnika na Akropolu, gdje su se nalazila svetišta božica. U svom djelu Fidija je ovjekovječio božicu, druge olimpijske bogove i obične Atenjane.

Metope pak prikazuju scene iz bitaka i grčke mitologije. Motivi su: pobjeda nad Perzijancima, gigantomahija (borba između olimpijskih bogova i divova) ili amazonomachia (borba između Grka i Amazonki).

U Muzeju Akropole možemo vidjeti otprilike polovicu sačuvanih partenonskih mramora. Druga polovica nalazi se u Britanskom muzeju u Londonu, a neki pojedinačni blokovi otišli su u druge muzeje u svijetu - uključujući Louvre u Parizu. Umjesto njih, replike su postavljene u atenskom muzeju.

Dugi niz desetljeća vodi se borba za vraćanje mramora iz Britanskog muzeja u Atenu. Obje strane u sporu su u pravu - Grci očito žele povratiti svoju baštinu, ali vrijedi znati i neke od argumenata druge strane:

  • iz 1817. godine mramor je dostupan besplatno i svake godine ga mogu vidjeti milijuni posjetitelja,
  • muzejske vlasti brinu o njihovoj konzervaciji,
  • mramor je dio univerzalne svjetske kulturne baštine,
  • transportirajući ih u Britaniju, mnogi su Britanci bili inspirirani naslijeđem stare Grčke, što je ojačalo pokret tzv. filhelenizamkoji je podržavao grčke napore da povrate neovisnost. Jedan od najrevnijih filhellena bio je Lord Byronkoji je u svom radu bio vrlo kritičan prema pljački atenskog mramora.

(izvor: materijali Britanskog muzeja)

Arheološko nalazište

Neposredno ispod zgrade muzeja nalazi se arheološko nalazište s ruševinama stambenih kuća i sanitarnih čvorova iz rimskog doba. Neke od iskopina možemo vidjeti odozgo - izravno s mosta ispred glavnog ulaza ili kroz prozore u samoj zgradi muzeja.

Uz ulaznicu za muzej, možemo ući na arheološko nalazište koje će nam trajati cca 15-20 minuta. Za posjetitelje su pripremljene informativne ploče s kojih ćemo saznati više o promatranim ruševinama.

Ne zaboravite da ne bacite kartu nakon posjeta muzeju. Ako želimo ući u arheološko nalazište, moramo ga ostaviti na vratima. Ulaz u arheološko nalazište neovisan je od samog muzeja i nalazi se ispod prizemlja.

Muzej Akropole: ulaznice

od ožujka 2022

Cijene ulaznica za Muzej Akropole ovise o sezoni:

  • od 1. travnja do 31. listopada uobičajena cijena karte 10€ (sniženo: 5 €),
  • od 1. studenog do 31. ožujka uobičajena cijena karte 5€ (sniženo: 3 €).

Ulaznice s popustom dostupne su za osobe starije od 65 godina.

Osobe mlađe od 18 godina i studenti s važećom studentskom iskaznicom mogu besplatno posjetiti muzej.

Muzej Akropole: upute i radno vrijeme

od ožujka 2022

Muzej Akropole nalazi se odmah pored stanice metroa Akropolj (grčki ΣΤ.ΑΚΡΟΠΟΛΗ, redak 2). Saznajte više o kretanju glavnim gradom Grčke u našem članku Metro i javni prijevoz u Ateni.

Muzej je otvoren od ponedjeljka do nedjelje. Trenutno radno vrijeme najbolje je provjeriti na službenim stranicama na ovoj adresi. Imajte na umu da radno vrijeme ovisi o godišnjem dobu, a arheološko nalazište ima drugačije vrijeme ulaza od samog muzeja.

Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!

Kategorija:

Europa