Stršljeni su kukci iz obitelji osa i pripadaju najvećim članovima ove obitelji, poznatoj kao vrsta Vespa. Godine 1758. klasificirao ih je švedski prirodoslovac Linnaeus. Postoji nekoliko vrsta stršljena: azijski, europski i istočni stršljeni.
1. Azijski stršljen je najveći stršljen na svijetu, a matice su dugačke četiri i pol centimetra i imaju raspon krila veći od sedam centimetara.
2. Azijski stršljen puno je agresivniji od ostalih osa, a svake godine u Japanu pogine četrdesetak žrtava ovog kukca. Njegov otrov može ubiti čak i ljude koji nisu alergični zbog velike količine mandarotoksina.
3. Europski stršljen je pak najveći osa koji se može naći u srednjoj Europi, te (nakon umjetnog prijenosa) u Sjedinjenim Državama i Kanadi. Matica doseže oko tri i pol centimetra.
4. Europski stršljeni najčešće obitavaju u listopadnim šumama, ali su se zbog gubitka mnogih prirodnih mjesta za njih prilagodili životu u urbaniziranim područjima. Gnijezda grade, na primjer, u jazbinama, pod krovovima ili u kutijama za gniježđenje ptica.
5. Stršljenovo gnijezdo je napravljeno od papirne mase koju stvaraju od raspadnutog drva i njihove sline. Unutrašnjost im je odvojena kriškama u koje su položena jaja. Mladi stršljeni se brzo kukuljite u pčele radilice, koje štite gnijezdo dok ženka nastavlja polagati jaja.
6. Samo posljednje izlegle ličinke su sljedeći parovi koji će se razmnožavati. Ženka se može prepoznati po ubodu koji nedostaje mužjaku.
7. Europski stršljen je manje agresivan od obične ose i nije ga lako isprovocirati na napad. S druge strane, rana nakon uboda više peče i može izazvati anafilaktički šok kod ljudi alergičnih na otrov.
8. Azijski stršljeni najčešće grade svoja gnijezda pod zemljom i daleko od urbanih sredina. Nekoliko slučajeva pravljenja gnijezda u blizini ljudi predstavljalo je znatnu opasnost za stanovnike određenog područja.
9. Kod azijskih stršljena, matica počinje graditi gnijezdo u travnju, a napušta ga u srpnju. Kad se nakon nekoliko mjeseci vrati, napadne je vojska stršljenova, koji više ni za što ne trebaju.
10. Iako stršljeni imaju pozitivan učinak na ekosustav, makar samo zato što jedu druge kukce, nisu baš popularni kukci. Oni stvaraju neugodnu buku prilikom letenja i predstavljaju opasnost za mnoge alergičare.