Sa rastućom popularnošću Crne Gore kao destinacije za odmor, raste i popularnost jednog od najvećih ljetovališta u zemlji, Budve. Ovaj grad koji se nalazi na samoj obali mora se može pohvaliti povijesnim starim gradom i brojnim plažama. Položaj Budve čini je odličnom bazom za istraživanje ostatka zemlje.
Budva - ime
Moderno ime grada dolazi od grčke riječi "bouhoe" za koji se kaže da dolazi od riječi "boutos" znači origano. Prema drugoj verziji, tako se zvala krava koju su Kadmova kola i njegova žena Harmonija vukla u zemlju Ilira.
Budva - povijest
Tradicija povezuje nastanak grada s likom mitskog utemeljitelja Tebe Kadma. Ne mogavši se nositi s vlašću nad grčkim polisom, junak je otišao na sjever i, prema Apolodoru iz Atene, postao je kralj Ilira. Grad se spominje u jednom antičkom dokumentu "Periplus Pseudo-Scylaxa" (4. st. pr. Kr.), gdje se spominje i obližnje "kamenje" te Svetište Kadma i Harmonije. U 6. stoljeću nove ere Budvu spominje geograf Stefan iz Bizanta (navodeći legendu o imenu krave). Arheološka otkrića potvrđuju stoljetni kontinuitet naseljavanja - istu nekropolu koristili su i stari Grci i stanovnici ranosrednjovjekovnog Bizantskog Carstva.
Sljedećih godina grad su opustošili Arapi, a potom su ga zauzeli vladari slavenskih država (Dukljanska kneževina i Zetska kraljevina). Tada je grad došao pod mletačku vlast i pod njom je ostao sljedećih godina do 1797. Neki povjesničari smatraju da je tada veliki dio stanovništva romaniziran, a taj je proces zaustavljen tek u 19. stoljeću.
Suvremeni Crnogorci ovo vrijeme smatraju "okupacijom", ali mora se priznati da je mletački protektorat bio povezan s velikim priljevom gotovine. Novcem iz Italije izgrađene su, među ostalim, utvrde koje su stanovnicima pomogle da što sigurnije prežive vrijeme ratova s Turskom. Godine 1797. Austro-Ugarska je preuzela kontrolu nad gradom. Novi su vladari proširili svoje utvrde podizanjem vojarni i moćnog kaštela. Nakon završetka Prvog svjetskog rata grad je ušao u sastav Kraljevine Jugoslavije. Za Budvu je započela karijera mondenog ljetovališta. Hoteli koji su privlačili turiste počeli su nicati kao gljive. Početkom rata u gradu je bilo 7 hotela. Nagli razvoj turizma nije zaustavila ni talijanska okupacija ni jugoslavenska nacionalizacija većine hotelskih objekata.
Pod Titom je grad dobio novu cestu za Cetinje. Ispalo je katastrofalno potres 15. travnja 1979. godine - procjenjuje se da od nekoliko stotina zgrada u Starom gradu samo nekoliko nije oštećeno. Obnova Budve trajala je oko 10 godina, a gradske vlasti su se iz centra riješile većine državnih institucija, želeći ga u budućnosti učiniti atraktivnijim za turiste.
Danas je to jedno od najotmjenijih i najpopularnijih ljetovališta u cijeloj Crnoj Gori. Ljeti je ovdje malo gužve, ali šarm Starog grada i duge plaže uvijek privlače tisuće ljudi.
Budva - razgledanje (ažurirano 2022.)
Budvanski stari grad je malen - trebat će nam oko sat vremena da ga prošetamo. Za izlete izvan grada potrebno je više vremena, primjerice na otok Sveti Stefan ili tvrđavu Kosmac.
- Citadela i bedemi - Utvrde u obliku sličnom trenutno očuvanim izgrađene su u vrijeme kada su gradom upravljali Mlečani. Austrijanci su napravili još jedno proširenje 1836. Danas je ovdje mali muzejkoji je ipak puno zanimljiviji od pogleda s bedema tvrđave. Cijena ulaznice 3,50 €. Također je moguće prošetati krunom gradskih obrambenih zidina. Naravno, ovo nije atrakcija ranga dubrovačkih zidina, ali je shodno tome niža cijena ulaznice. Za ulazak u zidove platit ćemo 2 €.
- Sv. Ivana Krstitelja u Budvi - Jedna od rijetkih katoličkih crkava u Crnoj Gori do 1828. služila je kao katedrala. Prema tradiciji prva crkva je ovdje sagrađena u 7. stoljeću nove ere, ali današnji hram je mnogo kasniji. U 17. stoljeću je teško oštećena u potresu. Unutra nema mnogo spomenika. Stari oltar uklonjen je 70-ih godina 20. stoljeća, a zamijenila ga je moderna slika koju je u prezbiteriju izradio hrvatski slikar Ivo Dulčić. Čuva se u crkvi ikona Majke Božje Budvanske prepoznati od vjernika kao zaštitnica grada.
- Pravoslavne crkve u Starom gradu - Neposredno uz nekadašnju katedralu, u malom dijelu starog grada, nalaze se dvije male pravoslavne crkve: sv. Savy (Crkva Svetog Save, bivša katolička crkva u moderno doba koju su usvojili pravoslavci) i sv. Trojstvo (lokacija: 42 ° 16'38.8 "N 18 ° 50'16.7" E). Uz crkvu sv. Vidjet ćemo Trojstvo tajanstveni nadgrobni spomenik - tu su pokopani posmrtni ostaci Stjepana Mitrova Ljubiša, srpskog književnika i političara iz 19. stoljeća, koji se smatra majstorom kratke forme.
-
Ostali objekti u Starom gradu - Nalazi se odmah iza crkava uz obalne zidine crkvica posvećena sv. Marije u Punti ("u kaputu"). Prema legendi, kada je ovdje stigao španjolski brod, mornari su sa starom ikonom došli na obalu. Na taj su način htjeli provjeriti jesu li dospjeli u kršćansku zemlju. Slika je kasnije prenesena u katedralu i tu se i danas nalazi (Gospa Budvanska). U Starom gradu postoje dva arheološka spomenika: ruševine rimske vile (42 ° 16'41.3 "N 18 ° 50'17.9" E) te ostaci nekadašnje nekropole (42 ° 16'43,2 "N 18 ° 50'10,6" E). Nekadašnje groblje otkriveno je tijekom izgradnje obližnjeg kasina i, prema lokalnim pričama, većinu nalaza ukrali su radnici koji su radili u blizini. Što je spašeno danas se može vidjeti u Muzej grada (Muzej grad Budve).
-
Sv. Nikole (Sveti Nikola) - Stjenoviti, slikoviti otok smješten u neposrednoj blizini obale dobio je ime po slikovitoj crkvici koja se nalazi na njemu. Jedno je od najpopularnijih mjesta za odmor lokalnog stanovništva i turista (vidi Budva-Plaže).
- Skulptura "Balerina" - Uz cestu od Starog grada do tvrđave Mogren postavljeni su skulptura koja prikazuje ženu koja pleše. Autor kipa je Gradimir Alesis. Prema legendi ispričanoj turistima, prikazuje djevojku čiji je ljubavnik izgubio život na moru. Žena mu se zaklela na vjernost i svaki dan izlazila na morsku obalu, zureći u valove.
- Tvrđava Mogren - Austrijanci su 1860-ih podigli ogromnu tvrđavu koja je štitila prilaz gradu s mora. Na taj način grad je dobio i dodatnu zaštitu sa zapada. Cijela je stvar bila pravokutna s četiri kule. Zgrada, napuštena u kasnijim godinama, bila je dosta dugo devastirana. Razaranju je pridonio i Drugi svjetski rat kada su zgrade Mogrena služile kao skladišta streljiva. Danas je tvrđava u poodmakloj ruševini, ali ima jednu prednost - sa njenih zidina se pruža prekrasan pogled na Budvu i dio zapadne obale. Do tvrđave se može doći pješice - idite na zapad cestom E80 (E65). Neposredno prije tunela skrećemo lijevo (postoji putokaz) i nakon nekoliko minuta hoda dolazimo do ruševina. Od plaže do utvrda vodi uska cesta - ali to nije siguran put do odredišta.
- Sveti Stefan - Da mali otok nekoliko kilometara od Budve, ima fascinantnu povijest. Prema predaji, u primorju je nekada živjelo pleme Paštrovića. Pod njihovom autonomnom vlašću ovdje je osnovano nekoliko sela, crkava i samostana. Prema legendi koju je popularizirao književnik Stefan Mitrov Ljubiš, pleme je tijekom jedne od opsada Kotora pohrlilo u pomoć Slavenima spalivši i opljačkavši nekoliko turskih brodova. Od ukradenih dragocjenosti sagrađena je mala utvrda na otoku Sveti Stefan. Međutim, osveta Turaka bila je neizbježna - moćna vojska je spalila malu tvrđavu, prisilivši stanovnike da se sakriju u planine. Poraženi su tražili pomoć od Venecije koja nije ostala ravnodušna na njihove zahtjeve. Zahvaljujući zlatu iz Italije sagrađena je nova, moćnija utvrda. U 20. stoljeću u selu na otoku živjelo je nekoliko desetaka obitelji. U glavama jugoslavenskih političara zamišljen je plan za privlačenje turista ovdje. U početku su željeli da Sveti Stefan postane nešto poput umjetničke komune, ali bliski suradnik Jospia Bros. Tita Edvard Kardelj predložio je da se otok pretvori u mondeno ljetovalište. Ideja je zaživjela i crnogorsku enklavu počele su posjećivati prave zvijezde. Ovdje su se pojavili Yuri Gagarin, Sergej Bondarchuk, Sophia Loren, Gina Lollobrigida, Kirk Douglas, Claudia Schiffer, Sylvester Stallone i drugi. Postoje legende o napojnicama koje su Crnogorci koji ovdje rade. Hotel je propao tijekom Balkanskog rata, ali je doživio veliku obnovu u 21. stoljeću i sada ponovno uživa zasluženu slavu. Otok je zatvoren za turiste, iako u ljetnoj sezoni osoblje organizira izlete turističkim grupama. Informacije o satima i troškovima ovakvih izleta mogu se dobiti na recepciji. Do Svetog Stefana iz Budve autobusom ćete koštati oko 2 €. Izlet brodom sa zaustavljanjem kod Svetog Nikole - 5 €. (ažuriranje 2022.)
- Još - Na putu od Budve do Cetinja na nadmorskoj visini od cca 800 metara nalaze se ruševine austrijske utvrde Kosmac. Sagrađena 1840-ih godina, napadnuta je od Crnogoraca tijekom tzv ustanak Krivošija (koji je izazvao prisilni zarobljenik austrijskoj vojsci). Danas je zgrada u ruševnom stanju, ali se iz njene blizine pruža prekrasan pogled na Budvu i cijelo primorje. Na području sela Sv. Stefan nalazi se šest pravoslavnih crkava koje čine tzv. Manastir Praskvica. Sam manastir se nalazi na putu iz Budve (42° 16'8 "N, 18° 54'37" E), ali uključuje i nekoliko drugih crkava u selu (uključujući i crkvu Sv. koja je bila vjenčana sa slavnom Srpkinjom). tenisač Novak Đoković).
Budva - plaže
Mještani navode više od desetak plaža na ovom području (neke od njih su mali dijelovi obale). Naime, turisti najčešće koriste nekoliko glavnih plaža različite kvalitete, infrastrukture ili tipa terena. Evo najpopularnijih od njih:
-
Plaža Jaz - plaža koja se nalazi istočno od grada do koje se može doći taksijem ili jednim od gradskih autobusa (putovanje košta oko 1,50 € (ažurirano 2022.)) - šljunčana plaža. Zahvaljujući većoj udaljenosti od Budve, ovdje nije gužva kao na drugim plažama. Možete se raširiti na vlastiti ručnik.
-
Plaža Mogren - oko 500 metara od Starog grada. Pristup samo u ljetnoj sezoni (zatvoren za vrijeme nevremena i nevremena). Plaža je podijeljena na dva dijela stijenom koja strši u vodu (kroz koju je vodio put na drugu stranu – sklisko je!). Infrastruktura koja pamti prošlo doba. Komplet (dvije ležaljke i suncobran) - 15 € (ažuriranje 2022.). Plaža s krupnim pijeskom. Možete se raširiti na vlastiti ručnik. Javni zahodi i svlačionice - ne baš čisto.
-
Starogradska plaža - komadić plaže tik uz stari grad, sve čuvano, bez mogućnosti da se sama raspadne. Cijena prilično visoka - 25 € (ažuriranje 2022.).
-
Hawai - Plaža na otoku sv. Nikole. Relativno jeftin, ali kamenit (velike gromade u vodi). Vrlo je malo mjesta za ležanje na vlastitom ručniku. Komplet za plažu - 10 € (cijena od 3 do 5 € za povratnu kartu). (ažuriranje 2022.) Zauzvrat možemo uživati u prekrasnom pogledu na grad.
- Slovenska - Gradska plaža Budva - krupni pijesak. Obično gužva do granice, ali najjeftinije - 7 € set za plažu. (ažuriranje 2022.) U blizini se nalazi mnogo restorana, trgovina i fast-food barova.
Gdje spavati u Budvi?
Pronaći jeftin hotel u Budvi usred sezone može biti prilično teško. Kada planirate odmor u Budvi, imajte na umu da u sezoni kroz grad prođe preko 100.000 ljudi. Stoga vrijedi rezervirati odgovarajući hotel unaprijed. Prilikom odabira pravog objekta obratite pozornost na to da li hotel ima vlastito parkiralište (u slučaju smještaja u Starom gradu, svakako ćemo morati voditi računa o potrebi plaćanja gradskog parkinga). Vrijedi provjeriti i udaljenost do plaže, koja nije uvijek jednaka udaljenosti od obale (npr. između plaže Jaz i plaže Mogren nalazi se nekoliko kilometara stjenovite obale bez plaža).
Dobro ocijenjen objekt je npr. Guest House Plima 2 (Prvomajska 12, blizina centra, cca 800 metara do gradske plaže, blizina trase kroz grad, zajedničke ili privatne kupaonice ovisno o standardu).
Nešto dalje od centra nalazi se Apartman i Studio Giljaca (ul. Solidarnosti 3; besplatan parking, cca 1 kilometar do autobusnog kolodvora, 1,5 km do gradske plaže, apartmani za više osoba sa vlastitim kupaonicama).
U Starom gradu možemo prenoćiti u R-Club Old Town Apartments (Njegoševa 16; gradski parking se plaća, objekt uz plažu Starog grada, sobe sa kupaonicama).
Turisti nešto manje imućnog novčanika koji ne mare za luksuz mogu isprobati Freedom Hostel Budva (Cara Dušana 21, spavaonice ili male privatne sobe, smještene u Starom gradu).
Potražite drugi smještaj u Budvi.
Zavala i Bečići tipična su ljetovališta koja se nalaze nekoliko kilometara od grada. Cijene su ovdje malo veće, ali ako dobro pogledate, možete pronaći nešto po razumnoj cijeni, poput apartmana Bečić (Narodnog Fronta 2, besplatne kupaonice, 250 metara do plaže, besplatan parking).
Zanimljivosti o Budvi
-
Legenda kaže da je plaža Mogren dobila ime po španjolskom pomorcu koji je jedini preživio brodolom. More ga je izbacilo na obalu kod Budve, a zahvalan pomorac sagradio je crkvicu uz plažu (zgrada je postojala još 1940-ih).
-
Druga priča vezana je za slovačku plažu (Slovenska). Očito se pojavilo njezino ime 1938. kada su se na plaži susrele dvije skupine turista: Nijemci i Čehoslovaci. Bilo je to nakon Münchenske konferencije, dakle od riječi do riječi došlo je do tučnjave. Nijemci su izgubili okršaj, i pobjednici su mu dali ime.
-
Mnogi "bijeli" protjerani iz Rusije nakon pobjede komunističke revolucije došli su živjeti u Budvu.- Crnogorci sa zabrinutošću promatraju depopulaciju Starog grada u Budvi. To ima veze s masovnom prodajom kuća stranim kupcima nakon pada Jugoslavije. Procjenjuje se da danas tamo živi manje od 300 ljudi (nekada ih je bilo čak 1000).
-
Godine 1992. na Svetom Stefanu počeo je poznati šahovski meč Fischer-Spassky. Dvoboj završen u Beogradu bio je neslužbeni okršaj za svjetsko prvenstvo. Utakmicu je dobio Fischer rezultatom 10:5, ali zbog kršenja zakona SAD-a (igrao je u zemlji koja je bila sankcionirana od strane američke vlade) više se nije vratio u SAD.