Citadela (malt. Iċ-êittadella, također poznata kao Gran Castello) u Viktoriji je to snažno utvrđena tvrđava, koja je izgrađena u srcu otoka Gozo.
Nekada mu je glavna zadaća bila obrana stanovništva od osvajača, a danas je tako služi kao grad-muzej i najveća turistička atrakcija na otoku.
Citadela Victoria može se usporediti s Mdinom, utvrđenim gradom na Malti. Ta se dva mjesta, međutim, razlikuju po arhitekturi i planu: Citadela je znatno manja i služila je kao utočište tijekom opsade, dok je Mdina od početka bila punopravni grad.
Povijest: od antičkog naselja do utvrđene tvrđave
Brdo na kojem je izgrađena Citadela bilo je naseljeno već u pretpovijesno doba. Koristili su ih i stari stanovnici otoka – oboje Feničanii njihovi nasljednici Rimljanimakoji je sagradio grad na brdu Gaúlos.
Rimljani su podigli na vrhu brda hram posvećen božici Junoni. Prilikom gradnje katedrale pronađeni su ulomci ove drevne bogomolje. Tijekom stoljeća u Citadeli su pronađeni različiti antički ostaci koje možemo vidjeti Muzej arheologije i Muzej katedrale.
Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva, rimske trupe su napustile grad i povukle se s otoka. Strateški položaj brda bio je cijenjen i u srednjem vijeku, a na ruševinama antičkog grada podignut je dvorac. Nije sigurno kada se to dogodilo, no prve reference pronađene su u dokumentima od god 1241. Brdo je poprimilo oblik citadele (okruženog zidinama) za vrijeme vladavine aragonskih vladara koji su vladali otokom od 1283 do dolaska bolnica. Srednjovjekovne zidine na sjevernoj strani citadele potječu iz aragonskog razdoblja.
U vrijeme dolaska vitezova hospitalaca na otok Citadela je bila u lošem stanju, a njene utvrde nisu joj dopuštale da preživi dugu opsadu. U 1551 Osmanlije su se iskrcale na Gozo i nakon nekoliko dana zauzele grad.
Za vrijeme turske invazije svi stanovnici otoka (cca 5000-6000 ljudi) sklonili su se u zidine Citadele, koje su zbog njihove nesreće brzo pale. Prije nego što su osvajači ušli u grad, samo ih je nekoliko stotina uspjelo pobjeći - sretnici su pobjegli izravno niz visoke zidine. Ostali su, s izuzetkom nekoliko desetaka staraca, okovani lancima i poslani u zarobljeništvo.
Hospitalci su znali učiti iz svojih neuspjeha. U godinama 1599-1603 započeli su ambiciozan projekt obnove Citadele i praktički ponovno podigli zid koji okružuje tvrđavu (s iznimkom sjevernog dijela koji je preživio u svom srednjovjekovnom obliku).
Turska invazija iz sredine XVI stoljeća međutim, ostavio je snažan trag u sljedećem stoljeću djelovanja Goza. Na otoku je svakodnevno bilo malo stanovnika. Štoviše, po zakonu do 1637. godine svi koji su ostali na Gozu morali su prenoćiti unutar zidina Citadele.
Oko tvrđave se stoljećima razvijao grad poznat kao Rabat, koji danas služi kao glavni grad Goza. Ime današnjeg glavnog grada - Viktorija - dodijeljena je u čast britanske kraljice Viktorije 10. lipnja 1887. godine.
Većina sadašnjih građevina Citadele, uključujući katedralu i najvažnije kuće, datiran je u XVII i XVIII stoljeće.
Citadela: spomenici i muzeji. Što vrijedi posjetiti?
Citadela je otvorena za posjetitelje i ne trebamo kupovati ulaznicu za ulazak u njene prostore. Može se bez puno pretjerivanja reći da to je sam muzej otvorenog tipa. U njegovim zidinama sačuvane su mnoge povijesne građevine: kuće, kapele, crkve i utvrde. Šetajući lokalnim ulicama uvijek ćemo iznova naići na informativne ploče na engleskom.
U nekim od povijesnih kuća izgrađena su četiri muzeja: Muzej arheologije, povijesna kuća Gran Castello (muzej folklora), Prirodoslovni muzej i Stari zatvor.
Sve ćemo ih posjetiti kupnjom jedne zajedničke karte (uključeno u cijenu 5€ za odrasle) (od veljače 2022.).
Također možete posjetiti objekte koji su podržavali obrambenu funkciju tvrđave: skladišta baruta, skladišta žitarica (silose) i skloništa iz Drugog svjetskog rata. Međutim, mogućnost posjeta ovim objektima ovisi o dostupnosti volontera.
Za obilazak cijele citadele, zajedno sa svim muzejima, potrebno nam je cca 4-5 sati.
Tijekom posjeta možemo posjetiti i jednu od trgovina s domaćim proizvodima (uklj poznati ovčji sirevi iz ġbejnieta) ili u jedan od restorana.
Katedralni trg
Mali Katedralni trg (Malt. Pjazza tal-Katidral) to je središnja točka Citadele. Okružuje ga najvažnije građevine: katedrala (do koje se dolazi stepenicama; ispred katedrale stoji kip sv. Ivana Pavla II.), sud ili povijesni zatvor.
Do Katedralnog trga stižemo gotovo odmah nakon prelaska glavnih vrata. Trenutak ranije proći ćemo pored informativnog mjesta gdje možemo kupiti kombiniranu kartu za muzeje.
U blizini katedrale stoje stara katedralna zvona, koja su izlivena u Valletti.
Katedrala Uznesenja Djevice Marije u Viktoriji
Nakon što se popnemo stepenicama s Katedralnog trga, možemo ući u baroknu Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marijekoji se zove jednostavno katedrala u Gozu (malt. Il-Katidral ta 'Għawdex).
Manje veličanstvena crkva postojala je na ovom mjestu i prije dolaska bolnica na otok. Srednjovjekovna zgrada je, međutim, uništena tijekom sicilijanskog potresa u 1693. godinečiji su šokovi stigli do Malte i Goza. Bio je odgovoran za dizajn novog hrama Lorenzo Gafa. Ovaj se arhitekt proslavio kao projektant preko 20 baroknih crkava. Jedno od njegovih djela je i katedrala sv. Pavla u Mdini.
Smatra se najvećim blagom unutrašnjosti katedrale "oslikana" i nepostojeća kupola. Autor ovog iluzionističkog djela (trompe l'oeil) bio je rodom sa Sicilije Antonio Manuele. Umjetnik ju je naslikao na mjestu gdje je kupola zapravo trebala biti, ali je na kraju ostao samo otvor zatvoren ravnim krovom.
Pod naosa ispunjen je mramornim nadgrobnim spomenicima. Koristili su se za ukrašavanje grobova vitezova i drugih važnih ličnosti. Slični mramorni nadgrobni spomenici nalaze se u katedrali u Mdini i u kokatedrali sv. Ivana u Valletti.
Katedrala je sagrađena upravo na mjestu antičkog hrama posvećenog božici Juno. Ulomci dorskih stupova mogu se vidjeti u Muzeju katedrale, koji se nalazi u maloj zgradi neposredno iza katedrale.
Muzej folklora: povijesni dom Gran Castello
Povijesna kuća Gran Castello (engleski: Gran Castello Historic House, slad: Dar Storika tal-Gran Kastell) služi kao muzej folklora otoka Goza.
Objekt je nastao spajanjem nekoliko Šesnaesto stoljeće građevine. Zgrade se odlikuju kasnogotičkom arhitekturom koja se pojavila na otoku s pridošlicama sa Sicilije i Katalonije.
Tijekom obilaska vidjet ćemo kako su živjeli nekadašnji stanovnici Goza, ali i kako su živjeli - dio zbirke predstavlja alat kojim su se služili domaći poljoprivrednici, ribari i obrtnici. Tijekom šetnje kroz labirint soba, naći ćemo, između ostalih za kuhinju ili spavaću sobu.
Osim eksponata, muzej ima i nekoliko multimedijskih prezentacija.
Posjet ovom muzeju možete sigurno zakazati iz 45 do 60 minuta.
Stari zatvor: ćelije iz vremena vitezova hospitalaca i grafiti uklesani na zidu
Najstariji zatvor na otoku, koji se koristio pola vremena, nalazi se na Katedralnom trgu, tik uz sudnicu XVI do početka XX stoljeća. U prošlosti su sud i zatvor bili povezani, a sada su međusobno odvojeni.
Stari zatvor služio je prvenstveno kao mjesto za postavljanje neposlušnih vitezova u okomiti red, iako su ponekad ovdje bili zatvoreni i obični stanovnici. Ako bi se neka od bolnica potukla ili pijana svađala, obično bi završila ovdje. Jedan od poznatih logoraša bio je Jean de la Valette (kasnije Veliki meštar, po kojem je Valletta dobila ime), koji je četiri mjeseca proveo u zatvoru nakon što je optužen za premlaćivanje.
Zatvorski kompleks sastoji se od šest malih ćelija, dvorišta i ulaznog hodnika koji je služio kao grupna ćelija. Tijekom obilaska možemo prošetati cijelim kompleksom koji je očuvan u stanju sličnom izvornom. Najveća atrakcija zatvora su grafiti zatvorenika isklesani na vapnenačkim zidovima. Osim jednostavnih datuma, imena i natpisa, sačuvana su i razrađenija djela: brodovi na kojima su hospitalci prelazili mora.
Zarobljenički natpisi i slike otkriveni su tek 90-ih godina prošlog stoljeća, nakon što je uklonjen sloj bijele boje.
U samom zatvoru je i mala izložba. Provest ćemo cca 15 minuta.
Arheološki muzej: od prapovijesti do srednjeg vijeka
Arheološki muzej na Gozu (malteški: Il-Mużew tal-Arkeoloġija ta 'Għawdex) predstavlja predmete i artefakte nekadašnjih stanovnika koji su pronađeni na otoku - počevši od prapovijesti, preko antike, pa sve do dolaska bolnica na otok.
Muzej je podijeljen na tri izložbe: prapovijest, antičko razdoblje (od Feničana do Rimljana) i srednjem vijeku do dolaska vitezova hospitalaca na otok.
Među eksponatima ćemo vidjeti, među ostalim antičko posuđe, nakit i drugi nalazi iz feničanskih grobnica, rimskih sidara, rimskih grobnica, arapskih nadgrobnih spomenika i drugih nalaza.
Muzej se nalazi u U 17. stoljeću, dvokatnica koja se nalazi odmah ispred glavnih vrata koja vode do Citadele. U zgradu je živjela obitelj Bondì, pa otuda i naziv: Casa Bondì.
Prirodoslovni muzej: Mjesečeva stijena i sve o prirodi Goza
Posljednji od četiri muzeja je Muzej prirodekoje su nastale u tri povijesne građevine iz različitih razdoblja (najstarija je datirana na kraj god XV stoljećei najnovije na XVII stoljeća).
Muzej se nalazi u prizemlju i na prvom katu s lijepim vrtom. Muzejska zbirka usredotočena je na geologiju, floru i faunu otoka. Na izložbi ćemo između ostalih vidjeti: stijene, minerale, kukce, ptice i razna morska stvorenja.
Dio izložbe je posvećen Zaljev Dwejra i tu pronađenu biljku, poznatu u doba hospitalaca Malteška gljiva (fungus melitensis, znanstveni naziv je grimizni cynomorium), koji su hospitalci smatrali jednim od svojih blaga.
Na izložbi ćemo vidjeti i ulomke mjesečeve stijene te zastavu Malte koja je u 1969. godine odletio na Mjesec s misijom Apollo 11. Ove eksponate darovao je narod Malte Richard Nixonpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
Muzej ne zauzima previše prostora, ali ljudi zainteresirani za ovu temu trebali bi pronaći nekoliko eksponata koji su vrijedni pažnje.
Skladište baruta, silosi i bunker iz Drugog svjetskog rata
Zahvaljujući trudu volontera iz organizacije Wirt Għawdex možemo posjetiti neke povijesne objekte koji su pomogli stanovnicima tijekom opsade ili napada.
Jedan od njih je kompleks od tri monumentalna silosa koji su služili kao objekti za skladištenje žitarica. Hospitalci su u njima držali zalihe, zahvaljujući kojima su mogli preživjeti čak i dugu opsadu. Od pojave Britanaca do 2004 silosi su služili kao spremnici za vodu.
Osim silosa, možete posjetiti i: barutanu, tunele preuređene u skloništa tijekom Drugog svjetskog rata i topničku bateriju.
Više informacija o radnom vremenu možete pronaći ovdje. Ulaz je besplatan, ali posjete ovisi o dostupnosti volontera.
Prošećite zidinama i bastionima
Za neke čitatelje najveća atrakcija Citadele bit će mogućnost šetnje uz zidine i bastione s kojih se pruža pogled na cijeli kraj. Možemo ući kako u utvrde okrenute prema Viktoriji, tako i u one s kojih ćemo se moći diviti poljoprivrednom zemljištu koje se proteže prema sjeveru.
Pogled vrijedan pažnje nalazi se na vidikovcu neposredno iznad turističke informativne točke.
Sjeverni dio kaštela
Dok je južni dio tvrđave gusto izgrađen, sjeverni dio samo su ruševine i uspomena na nekadašnju moć. Te štete nije samo postiglo vrijeme, već im je učinkovito pomogla Napoleonova francuska vojska.
Jedna od sačuvanih građevina u ovom dijelu kaštela je sirova crkva sv. Josip (Malt. San Guzepp). Unutar kapele nalazi se kopija djela umjetnika manirista Filipo Paladinokoji prikazuje bijeg sv. Josipa u Egipat (original se može vidjeti u Muzeju katedrale).
Vrijedi izdvojiti trenutak za šetnju između ruševina i prići jednom od vidikovaca s kojeg se pruža pogled na sjeverni dio otoka.
